Kukcožder ili kukcojed je tip mesoždera čija se ishrana sadrži uglavnom od kukaca i sličnih malenih bića.[1] Alternativni naziv je entomofagija[2], što se također odnosi na ljude koji prakticiraju jesti kukce.
Iako su induvidualno maleni, kukci su vrlo brojni - postoji više od milijun opisanih vrsta;[3] oni također čine vrlo veliki dio životinjske biomase kod skoro svih ne-morskih staništa. Procijenjeno je da je globalna biomasa kukaca otprilike 1012 kg sa procijenjenom populacijom od 1018 organizama.[4] Mnoga bića ovise o kukcima koji su im primarna hrana, a mnogi koji ne ovise (i time zapravo uopće nisu kukcožderi) u svakom slučaju koriste kukce kao dodatnu hranu bogatu proteinima, posebno tijekom sezone parenja.[5]
Neki primjeri kukcoždera su slavuj, hijenski vuk,[6] ješci,[7] lastavice, mravojed, šaran, žabe, gušteri, šišmiši i pauci. Zabilježeno je da čak i veliki sisavci jedu kukce;[5] usnati medvjed je možda najveći kukcožder na svijetu. Kukci također mogu biti kukcožderi, na primjer vilin konjic, stršljeni, bubamare i bogomoljke.[8] Kukcožderstvo je do različitih stepena izraženo kod primata poput marmozeta, tamarina, avetnjaka, galagija i madagaskarskog prstaša.[9][10] Neki pretpostavljaju da su prvi primati živjeli noću i hranili se kukcima.[11]
Biljke kukcožderke
Biljke kukcožderke su biljke čiju ishranu jednim dijelom ili u potpunosti čine kukci[12] koje one zarobe i zatim konzumiraju. Također zvane biljke mesožderke, one rastu na mjestima gdje je tlo siromašno hranjivim tvarima, posebno dušikom (na primjer stijene ili baruštine).[12] U biljke mesoždeke spadaju Venerina muholovka, nekoliko vrsta cjevolovki, vrste roda Pinguicula, rosulje, vrste roda Utricularia, Aldrovanda vesiculosa, vrste roda Brocchinia i druge. Ove biljke dobijaju dušik hvatanjem kukaca. Koriste razne mehanizme poput klopki, ljepljivih površina, hvatajlke sa dlačicama, vrčeve i sl.[12]
Tehnički ove biljke nisu strogo kukcožderke, jer konzumiraju bilo koje životinje koje su dovoljno malene da se uhvate u klopku; neke veće biljke u svojim vrčevima ponekada uhvate malene štakore i guštere.[12] Charles Darwin je prvi put opisao biljke mesožderke 1875. godine.[13]
Vidi i
Izvori
- ↑ Miller, George A. (2009). ""WordNet - About Us." : entry on insectivorous.". Princeton University. http://wordnetweb.princeton.edu/perl/webwn?s=insectivorous Pristupljeno 1. travanj 2010.
- ↑ Gullan, P. J. & Cranston P. S. (2005). The insects: an outline of entomology (5th Ed). Wiley-Blackwell, ISBN 1405111135, ISBN 9781405111133. Ltd preview in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.
- ↑ Capinera, John L. (Editor). (2008). Encyclopedia of Entomology, (2nd ed). Springer Reference. ISBN 1402062427, ISBN 9781402062421. Ltd preview in Google Books. Accessed on 1 Apr 2010.
- ↑ Dudley, Robert (2002). "Flight and the Pterygote Insecta". The biomechanics of insect flight: form, function, evolution. Princeton University Press. str. 3–35. ISBN 9780691094915. http://books.google.com/books?id=hTIMhD9BF1kC&pg=PA13
- ↑ 5,0 5,1 Whitney, Stephen R. & Sandelin, R. (2004). Field Guide to the Cascades & Olympics. The Mountaineers Books. str. 317. ISBN 9780898868081. http://books.google.com/books?id=5YQsJTwkD2AC Pristupljeno 1. travanj 2010.
- ↑ Holekamp, Kay E.. "Aardwolf (Proteles cristata)". www.animalinfo.org. http://www.hyaenidae.org/the-hyaenidae/aardwolf-proteles-cristatus.html Pristupljeno 1. travanj 2010.
- ↑ ""Long-beaked Echidna (Zaglossus bruijni)" (entry) in www.animalinfo.org". West of Scotland & Ayr Group. http://www.animalinfo.org/species/zaglbrui.htm Pristupljeno 1. travanj 2010.
- ↑ Hill, Dennis S. (1997). The economic importance of insects. Springer. str. 198. ISBN 9780412498008. http://books.google.com/books?id=RKQIAqMyBJgC Pristupljeno 1. travanj 2010.
- ↑ Stetoff, Rebecca (2006). The Primate Order. Marshall Cavendish. str. 92. ISBN 9780761418160. http://books.google.com/books?id=akbsqE8-ar4C
- ↑ Jones, S., Martin, R., & Pilbeam, D., ed. (1994). The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 0-521-32370-3
- ↑ Weiss, M. L., & Mann, A. E. (1985). Human Biology and Behaviour: An Anthropological Perspective.. Boston: Little Brown & Co.. ISBN 0-673-39013-6
- ↑ 12,0 12,1 12,2 12,3 Slack, Adrian; Gate, Jane (2000). Carnivorous Plants. MIT Press. str. 240. ISBN 9780262690898
- ↑ Darwin, C. (1875). Insectivorous plants. London: John Murray. http://pages.britishlibrary.net/charles.darwin3/insectivorous/insect01.htm