Samur (rijeka)

Samur
Duljina	216 km
Nadm. visina izvora	3648 m
Prosječni istjek	75 m3/s
Površina porječja	7,370 km2
Izvor	41°36′42″N 47°16′56″E Veliki Kavkaz, Dagestan, Ruska Federacija
Ušće	41°54′38″N 48°29′1″E Kaspijsko jezero
Pritoci	lijeve: Djuljtičaj, Jalakdere, Halahur, Kahulkam, Kajana, Kara-Samur, Lakunkam, Šinazčaj, Tuhičaj desne: Ahtičaj, Attagačaj, Boljšoj Badak, Dakkičaj, Falfan, Generčaj, Gurkam, Hulučaj, Kurdul, Lalaan, Maikčaj, Tairdžal, Tuhučaj, Usuhčaj. Umjetne: Gjuljgeričaj
Države	Ruska Federacija Azerbajdžan
Slijev	kaspijski
Zemljovid porječja Samura

Samur (azerski: Samurçay, lezginski: Самурвацl, ruski: Самур, rutulski: Самыр) je rijeka u Ruskom Dagestanu i Azerbajdžanu koja u donjem toku čini granicu između Rusije i Azerbajdžana, prije nego što se ulijeva u Kaspijsko jezero. Dužina rijeke iznosi 216 km, a površina porječja 7,330 km².

Riječni izvor je ledenjačkog podrijetla. Izvire na visini od 3648 m, na sjeveroistočnoj padini planine Guton. U svojem toku pravi duboku i usku dolinu između grebena Kjabjak i Samurskog grebena, u srednjim toku prolazi kroz proširenu dolinu, a prije ušća u Kaspijsko jezero stvara deltu.

Vode rijeke odlikuje visoka zamućenost (više od 3.000 g/m³) u prosjeku 1.950 g/m³. Najviša razina dostiže od kraja ožujka do kolovoza, kada su moguće velike poplave. Prosječni protok vode na 20 km od ušća je 75 m³/s.

Vode rijeke odvode se Samur-apšeronskim i Samur-derbentskim kanalom.

Pritoke

Lijeve pritoke rijeke su: Djuljtičaj, Kara-Samur, Šinazčaj, Tuhičaj, a desne Ahtičaj, Generčaj, Usuhčaj, Tairdžal. Također ima i umjetnu pritoku Gjuljgeričaj.

Izvori

• Самур, Velika sovjetska enciklopedija, pristupljeno 20. rujna 2019.

Vidi još

• Generčaj