Uralski narodi je naziv za narode koji se služe jezicima Uralske jezične porodice, često svrstavane u Uralsko-Altajsku nad-porodicu. Ime porodice dolazi po gorju Ural, a moguće porijeklo ovih naroda je sa njegove sibirske strane gdje su živjeli prije nekih 7.000 godina [1]. Migracije su započele prije oko 1500 godina u smjeru Europe gdje su im najzapadniji pripadnici Finci, Kareli i Estonci u području Finskog zaljeva, te Mađari na jugu. Pripadnici ugarskog ogranka odvojili su se od Finaca a Mađarima srodni Ostajci i Voguli nastavili su i dalje obitavati u središnjem Sibiru.
Jezicima su karakteristični mnogi sufiksi.
a 1) Baltofinski narodi
- Livonci
- Estonci
- Voti
- Finci (uključuju često takozvane Ingrijske Fince. Finsko ime uz ingrijsko sebi su uzeli oni Ingri koji su se pred ruskim pogromom morali iseliti iz Rusije u Finsku, jedini način je bio da se izjašnjavaju kao Finci)
- Ižori ili Ingri.
- Kareli
- Vepsi
a 2) Saami ili Lapi
a 3) Povolški Finci
- Mordvini (sastoje se od Erzja, Moksha, Terjuhane, Karatai)
- Mari
- Merja (Merya)
- Meščera (Meshchera)
- Muroma.
a 4) Permjački Finci
b 1) Opski Ugri
- Hanti (Ostjaci). Sebe nazivaju hanty i kantyk; 22,521 (1989)
- Mansi (Voguli), 8,474 (1989). Sebe nazivaju mansi (pl. mansit, mäns). Između Urala i Oba.
b 2)Mađari
- Nganasani ili Tavgi. 1,278 (1989), poluotok Tajmir. Sebe nazivaju nganasa(n), ngano nganasan.
- Enci ili Jenisejski Samojedi
- Nenci ili Juraki, Jurak Samojedi. 34,665 (1989); sebe nazivaju n'enet's'’, (pl. n'enet's'a”). Žive između poluotoka Kanin u Bijelom moru i ušća Jeniseja.
- Selkupi or Ostjački Samojedi. Sami sebe nazivaju söl´kup ili shöl´kup. 3,612 (1989). Na rijeci Taz