Akvamarin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 329817 od 16. studenoga 2021. u 05:03 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
Skoči na:orijentacija, traži
Akvamarin
Aquamarine P1000141.JPG
Akvamarin na muskovitu, dolina Nagar Hunza, Pakistan
Općenito
KategorijaKarbonati
Kemijska formula[math]\ce{ Be3Al2[Si6O18] }[/math] + Fe2+ i Fe3+
Identifikacija
BojaBlijedoplava do zelenkasta
Kristalni sustavMonoklinski kristalni sustav
KalavostNejasna
LomNeujednačen (dagnjasti)
Mohsova tvrdoća7,5 do 8
SjajSjajan kao staklo
Indeks lomanα = 1,564 do 1,569
Optička svojstvaJednoosno (-)
Dvolomδ = 0,004 do 0,005
PleokroizamBistar: bezbojan, svijetloplava, plav do plavozelen
OgrebBijeli
Gustoća2,68 do 2,74
ProzirnostProziran do neproziran
Reference[1][2][3][4]

Akvamarin (lat. aqua: voda + marinus: morski) je zelenkasto i modro obojeni oblik minerala berila. Kristalizira kao i beril u heksagonskom kristalnom sustavu kemijskog sastava Be3Al2[Si6O18]. Akvamarin dobiva svoju plavu boju dodavanjem dvovalentnih i trovalentnih iona željeza (Fe2+ i Fe3+) na različitim položajima mreže. [5] Međutim, kao alokromatski mineral (strane boje), linija akvamarina uvijek je bijela. Sjena nazvana po dragulju duboko je zelenoplava. Zbog visoke Mohsove tvrdoće od 7,5 do 8 i često dobro razvijenih bistrih kristala, akvamarin se uglavnom prerađuje u drago kamenje.

Beril

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Beril

Beril (grč. βήρυλλος) je heksagonski (šesterokutni) mineral, berilijev alumosilikat, Be3Al2Si6O18. Obično je bezbojan, ali katkad i obojen. Razlikuju se obični (veliki mutni kristali) i dragi berili (prozirni kristali nježnih boja, cijenjeni kao drago kamenje), a najpoznatiji su:

  • smaragd (zeleno obojen od kromova oksida),
  • akvamarin (zelenkast i modar),
  • ružičasti morganit,
  • zelenkastožuti i žuti zlatni beril i
  • heliodor (sadrži malo uranija, opalizira).

Beril je najvažniji mineral za dobivanje berilija. Dolazi gotovo redovito u pegmatitima (stijena koja se pojavljuje u obliku žila, leća, nepravilnih dajkova ili pločastih eruptivnih tijela, u matičnoj stijeni ili stijenama oko eruptiva.) granita, na primjer Moslavačke gore, te u škriljevcima. [6]

Slike

Beryl-Schorl-er12b.jpg Aquamarin cut.jpg Beryl-35227.jpg Aquamarine & diamonds earrings 01.jpg
Plavozeleni akvamarin na šrolu iz Eronga u Namibiji (veličina: 13,1 cm × 11,1 cm × 9,8 cm). Izbrušeni akvamarin (12 karata). Akvamarin (dolina Nagar, Pakistan). Brazilski akvamarini, dijamanti i bijelo zlato.

Izvori

  1. Mineralienatlas
  2. "Malachite". Handbook of Mineralogy. V (Borates, Carbonates, Sulfates). Chantilly, Virginia: Mineralogical Society of America. 2003. ISBN 0962209740. http://rruff.geo.arizona.edu/doclib/hom/malachite.pdf 
  3. Malachite. Webmineral
  4. Malachite. Mindat
  5. Christa Behmenburg, Maximilian Glas, Rupert Hochleitner, Michael Huber, Jan Kanis, Eckehard Julius Petsch, Karl Schmetzer, Stefan Weiß, Karl Egon Wild, Christian Weise: "Aquamarin & Co. die Berylle Aquamarin, Goshenit, Heliodor, Morganit und Roter Beryll", extraLapis, band= 23, Verlag= Christian Weise Verlag, München , 2002, seiten=13, ISBN= 3-921656-61-3, ISSN= 0945-8492
  6. beril, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 30. 8. 2020.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Akvamarin.