Arsenatna kiselina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 32548 od 18. kolovoza 2021. u 12:13 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Arsenatna kiselina
Arsenic-acid-2D.pngArsenic-acid-3D-vdW.png
Opća svojstva
Sistemsko ime Arsenatna (V) kiselina
Druga imena Arsenatna kiselina
Ortoarsenatna kiselina
zotoks
Molekulska formula H3AsO4 (tekućina)
H3AsO4·0.5H2O (kruto)
Molarna masa 141.9429 g/mol
Izgled Bijeli kristali
higroskopično
CAS broj 7664-41-7
Svojstva
Gustoća i faza 2 g/cm3, kruto
Topljivost u vodi 16.7 g/100 ml (? °C)
Talište 35.5 °C (308,65 K)
Vrelište 160 °C (433,15 K)
Kiselost (pKa) ?
Bazičnost (pKb) ?
Struktura
Molekularni oblik Planar
Dipolni moment ? D
Opasnosti
Glavne opasnosti Visoko toksična.
Plamište nezapaljivo

Arsenatna kiselina ili H3AsO4 je kiselinski oblik arsenatnog iona AsO43-, trovalentong iona. Arsenatne soli se kemijski jako slično ponašaju kao i fosfati. Arsenična kiselina nalazi se samo u soluciji (tekućini), no njezin hemidratni oblik (H3AsO4·0.5H2O) formira krute kristale.

Korištenje

Arsenatna kiselina korsti se u premazivanju drva, kao posljednji premaz kod stakla i metala, u proizvodnji organskih arsenovih komponenta i kao sterilant zemlje. Može biti korišten i kao herbicid, insekticid i deraticid.

Vidi još


P chemistry.svg Nedovršeni članak Arsenatna kiselina koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.