Suceava (grad)

Suceava
Stara gradska jezgra Suceave
Grb
Koordinate: 47°40′N 26°16′E
Država: Rumunjska
Vlast
- gradonačelnik	Ion Lungu (Liberalno demokratska stranka)
Površina
- Ukupna	52 km²
Stanovništvo (2002.)
- Grad	105.865
- Gustoća	2.032 stan/km²
Vremenska zona	EET (UTC+2)
- Ljeto (DST)	EEST (UTC+3)
Službena stranica [1]
Zemljovid
Položaj Suceave u Rumunjskoj

Suceava (poljski:Suczawa, ukrajinski:Сучава, mađarski:Szucsáva) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj u pokrajini Bukovini, glavni grad županije Suceava. Suceava je povijesno, kulturno, gospodarsko i sveučilišno središte sjeveroistočnog dijela Rumunjske.

Zemljopis

Grad se dijeli na dva zemljopisna oblika : brežuljke i ledine u dolini rijeke Suceave. Neobična konfiguracija grada Suceave uključuje dva luga - Zamca i Şipote - koji su smješteni unutar gradskih granica. Gradsko naselje Burdujeni je povezano sa ostatkom grada kroz avenije čineći da nalikuju na satelitski grad od Suceave. Grad leži na maloj rijeci po kojoj je i dobio ime Suceava, a 10 km od velike rijeke Sireta.

Povijest

Suceava - plan starog dijela grada 1901. godine

Dimitrie Cantemir u svojoj slavnoj pokrajini Moldaviji daje ime gradu (hipotetski mađarski: Szűcsvár). Grad je dugo vremema bio glavnim gradom Moldavije i glavno prebivalište moldavskih knezova (između 1388. i 1565.). Grad je bio glavni grad zemljama Stjepana Velikog, koji je umro u Suceavi 1504.. On je sagradio crkvu svaki put kada je porazio neprijatelje vojske. Tokom vladavine Alexandrua Lăpuşneanua, sjedište je premješteno u Iaşi 1565..

Zajedno s ostatkom Bukovine, Suceava je pod vlašću Habsburške Monarhije (kasnije Austro-Ugarske) od 1775. do 1918. granica između austrijskog i ugarskoga dijela carstva prolazila je jugoistočno od grada. Na kraju Prvog svjetskoga rata grad je postao dio Rumunjske.

Tijekom komunističkoga perioda u Rumunjskog grad je industrijaliziran s teškom industrijom, koja je jako oštetila prirodu.

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 2002. godine grad ima 105.865 stanovnika , dok je prosječna gustoća naseljenosti 2032 stan/km²

Etnička pripadnost Narodnost % Rumunji 98,17 Romi 0,48 Nijemci 0,35 Ukrajinci 0,27 Poljaci 0,23 Rusi 0,20 Mađari 0,06 Židovi 0,05 ostali 0,19

Vjeroispovijest Vjera % pravoslavci 90,52 pentekostalci 4,6 rimokatolici 1,79 baptisti 0,81 adventisti 0,36 grkokatolici 0,07 ostali 1,85

Tvrđava u Suceavi

Znamenitosti

Crkva Svetog Jurja u sklopu samostana Svetog Ivana sagrađena je 1514.. Samostan je oslikan freskama tipičnim u regiji, te je jedna od sedam crkava na popisu UNESCO-a kao svjetska kulturna baština. Sveti Ivan Novi bio Moldavski monah koji je za vrijeme turske okupacije propovijedao i bio je mučen u Ukrajini. Aleksandar Dobri je prenio relikvije Svetog Ivana u Moldaviju 1415.. Samostan služi kao sjedište nadbiskupije Suceava i Radauti.

Poznate osobe

• Petru Balan, (1976. -) rumunjski nogometaš,
• Dimitrie Barilă (Dosoftei) (1624. - 1694.) biskup,
• Eugen Bejinariu (1959. -) rumunjski političar,
• Anastasie Crimca (1550. - 1629.) kanonik Rumunjske pravoslavne crkve,
• Norman Manea (1936. -) pisac,
• Dorin Goian (1980. -) rumunjski nogometaš,
• Shulem Moskovitz,
• Dumitru Rusu, (1938. -) slikar,
• Meir Shapiro,(1887. - 1933.),
• Stefan Rusu, hrvač osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1980.

Vanjske poveznice

• Gradsko poglavarstvo
• Slike grada Suceava
• "Ştefan cel Mare" Sveučilište u Suceavi
• Suceava zračna luka
• Slike starog grada Suceava
• Slike Areni Stadiona Suceava
• Sport Suceava