Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Muzej i zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 296641 od 5. studeni 2021. u 04:38 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu
Muzej i zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu
Knežev dvor u Cavtatu, sjedište zbirke.
Sjedište Dr. Ante Starčevića 1 / knežev dvor, Cavtat
Razred Razred za društvene znanosti HAZU
Zavod Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku
Osnutak 1909./1912.
Osnivač Marija Bogišić-Pohl
Ustrojstvo muzej, knjižnica, arhiv, zbirka stare grafike, zbirka novca i medalja, zbirka predmeta s pravno-simboličkim značenjem, zbrika likovne i obrtne umjetnosti, zbirka oružja i etnografska zbirka
Voditelj Stane Đivanović
Službena stranica

Muzej i zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu, muzejska ustanova u Cavtatu

Čine ju muzej, knjižnica i arhiv. danas su prepoznatljiv kulturni znak dubrovačkoga kraja i Bogišićevih zavičajnih mu Konavala. Po svojoj znanstvenoj, kulturno-povijesnoj i umjetničkoj vrijednosti njegova je ostavština iznimno važan segment hrvatske baštine i rijedak primjer ovećeg, po osobnom duhovnom ključu sabranog kulturnog dobra s izrazito znanstveno-polihistorskim obilježjem, sastavljenog po načelu unutarnjih poveznica i porednica iz širine europskog prostora i njegovog složenoga vremenskog tijeka, s težištem na materijalnim i pisanim tragovima pravne povijesti, temeljnom Bogišićevom pozivu.

U Zbirci je pohranjeno više od 35.000 predmeta, k tome i arheološka zbirka iz vremena Epidauruma koju je Bogišić osnovao za boravka u Cavtatu 1898. g. Njegova knjižnica, arhiv, pa i sve muzejske kolekcije zasebno, poznate su u stručnim krugovima po brojnim rarama i unikatnim primjercima, među kojima posebno značenje imaju djela s područja kroatike.

U Bogišićevoj knjižnici nalazi se oko 15000 naslova knjiga i brošura, oko 200 časopisa, nešto novina, 66 inkunabula, 164 rukopisa i 165 zemljovida. Sabrana arhivska građa raspoređena je u 39 tematskih skupina (poglavito pravna povijest, narodni običaji i književnost te Bogišićev osobni arhiv sa začudno velikom prepiskom od 10092 jedinice -1481 korespondent). Među muzejskim zbirkama ističe se visoko valorizirana cjelina stare grafike (8.185 listova iz 16.-19.st.), jedna od tri najveće takve zbirke u Hrvatskoj, potom mala, ali sadržajno dragocjena kolekcija novca i medalja iz razdoblja od antike do kraja 19. st. (2.674 primjerka). Nadasve je zanimljiva zbirka predmeta s pravno-simboličkim značenjem (oko 150 predmeta), jedinstvena kolekcija takvog sadržaja u zemlji. Muzejsko šarenilo Bogišićeve ostavštine upotpunjuje još nekoliko manjih zbirki: djela likovne i obrtne umjetnosti, oružje, etnografski i drugi predmeti.

Zbirku Baltazara Bogišića u Cavtatu utemeljila je Marija Bogišić-Pohl, sestra Balda Bogišića, 1909.-1912. g.

Izvori

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (http://info.hazu.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.