  Vulkaprodrštof | ||
| ||
| Savezna država | Gradišće | |
| Kotar | Željezno-okolica | |
| Najbliži (veći) grad | Željezno | |
| Površina | 12,2 km2 | |
| Nadmorska visina | 171 m | |
| Zemljopisne koordinate | 47°29′N 16°18′E / 47.48°N 16.30°E | |
| Stanovništvo | ||
| - Ukupno | 1.855 | |
| - Gustoća | 152 st./km2 | |
| Pošta | 7041 Wulkaprodersdorf | |
| Službena stranica | www.wulkaprodersdorf.at | |
Vulkaprodrštof (njemački: Wulkaprodersdorf, mađarski: Vulkapordány) je trgovište u austrijskoj saveznoj državi Gradišće, administrativno pripada Kotaru Željezno-okolica. Sjedište trgovišta je naselje Prodrštof.
Stanovništvo
Vulkaprodrštof prema podacima iz 2010. godine ima 1.855 stanovnika. Značajan dio stanovništva čine Hrvati. Općina Vulkaprodrštof je naselje u dolini Vulke. Zemljopisno selo Prodrštof leži između Nijuzaljskog jezera na istoku, Rozalije na zapadu, Šopronskim brigima na jugu i Lajtom na sjeveru. Najviša uzvisina je 243 m i pruža pogled do Nijuzaljskoga jezera. Najniža točka (Pielerov malin) iznosi 162 m. Prodrštof ima površinu od 12,22 km.
 |
Ovaj članak nije preveden djelomično ili uopće. (Rasprava) Pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika. |
Zbog povoljnog gospodarsko-zemljopisnog položaja je Prodrštof značajan za promet u regiji. Okolica Prodrštofa je jur za vrime mlade kamene dobe (5000 pr. Kr.) bila naseljena. Za vrime Rimskoga carstva (Kristuševo rodjenje – 400) je selo ležalo na važnoj magistrali (Vincijalna cesta). Na već mjesti u selu su bili rimski dvori, rimski cimitor se nahadjao kod kolodvora, kade su 1879./80. zničili čuda rimskih grobov kad su izgradili željeznicu.
Latinska povelja iz 1292. ljeta je najstarji pismeni dokumenat za Vulkaprodrštof. Turski boji 1529. i 1532. su teško pogodili selo, tako da su morali početi naseljavati Hrvate. Jur oko 1530. su došli prvi Hrvati u Prodrštof. Od toga trenutka je bilo sve već i već hrvatskih doseljenika.
Iako je Vulkaprodrštof povijesno i po državnom zakonu pripadao Ugrskoj, je stanovniètvo bilo i jezično i ekonomski orijentirano prema Austriji. Po koncu Drugoga svitskoga boja se je stanovničtvo u tajnom glasanju većinski odlučilo za autonomnu “Nimšku Zapadnu Ugrsku”. Za vrime med dva boji i za vrime Prvoga svitskoga boja je ekonomsko stanje općine bilo jako čemerno. Tako da se žitak u općini počeo nek potiho normalizirati. Najvažniji projekti su bili postavljanje vodovoda i izgradnja kanalizacije. Danas je Vulkaprodrštof centrala “Vodnog Društva Vulkadoline”. Da se mladi ljudi ne bi iselili su bile zgrade za stanovanje postavljene. Na svečevanju 700-ljetnoga postojanja je općina Vulkaprodrštof 21. lipnja 1992. ljeta dostala pravo na naziv “Marktgemeinde”. Prodrštof je u toku svoje povijesti narasla do poletne općine, ka zna pokazati na već ke uspjehe na komunalnom, kulturnom i ekonomskom podruèju.
Poznati
- Ivan Dobrović, hrv. pedagoški i povijesni pisac
- Grgo Gusić, hrv. pučki pjesnik
- Jakov Dobrović, hrv. folklorist, melograf i zborovođa
Izvor
Vanjske poveznice
| |||||