Euroobveznica (vanjska obveznica)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 286026 od 3. studeni 2021. u 00:11 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Euroobveznica[1], je međunarodna obveznica denominirana u valuti koja nije izvorna u zemlji u kojoj je izdana. Euroobveznice se također naziva vanjskim obveznicama[2] Može se kategorizirati prema valuti u kojoj je izdana. London je jedan od centara tržišta euroobveznica, s tim da je Luksemburg glavni centar za popis tih instrumenata.[3] Euro obveznicama se može trgovati diljem svijeta - primjerice u Singapuru ili Tokiju. Ne smije se miješati sa tzv. Europskim obveznicama, također zvanim euroobveznicama, predloženim obveznicama koje bi bile izdane u eurima a bile bi poduprene od strane svih zemalja Eurozone.[4]

Euroobveznice se nazivaju prema valuti u kojoj su denominirane, na primjer, Euroyen i Eurodollar su obveznice denominirane u japanskim jenima i američkim dolarima. Euroobveznice su prvobitno bile u obliku obveznice na donositelja, plative donositelju i također su bile oslobođene poreza po odbitku. Banka je nositelju kupona plaćala dospjelu kamatu i obično se nije vodila službena evidencija. Riječ ''euro obveznica'' (engl.eurobond) skrojio je Julius Strauss.

Prve euroobveznice izdala je 1963. godine talijanska mreža autocesta Autostrade[5], koja je izdala 60.000 obveznica po cijeni od 250 USD za svaki petnaestogodišnji kredit od 15 milijuna USD, plaćajući godišnji kupon od 5,5%. Emisiju su organizirali londonski bankari grupe S. G. Warburg.[6][7] i kotirale su na Luksemburškoj burzi. Allen & Overy, jedan od londonskih Magic Circle odvjetničkih društava, bili su odvjetnici na transakciji. Njihova je koncepcija uglavnom bila reakcija protiv uvođenja poreza za izravnanje kamata u SAD-u (riječ je o porezu kojim se oporezuje kupnja stranih vrijednosnica, kojeg je uveo Predsjednik John F. Kennedy kako bi američkim investitorima bilo manje profitabilno ulaganje u strane vrijednosne papire)[8]. Cilj poreza bio je smanjiti deficit platne bilance SAD-a smanjenjem američke potražnje za inozemnim vrijednosnim papirima. Pomoću Euroobveznica Amerikanci su mogli zaobići skupi porez, a Europljani su mogli zadržati otvoren pristup američkom kapitalu.

Većina euroobveznica sada su u "elektroničkom", a ne fizičkom obliku. Obveznice se drže i njima se trguje unutar jednog od clearing sustava (najčešći su Euroclear i Clearstream). Kuponi se plaćaju elektroničkim putem koristeći clearing sustave nositeljima euroobveznica (ili na njihovim računima).

Izvori

  1. • Nedostaje obavezni parametar: journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  2. • Parametar accessdate nije dopušten u klasi book
  3. • Nedostaje obavezni parametar: journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  4. • Parametar type nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar work nije dopušten u klasi news
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
    • Parametar language nije dopušten u klasi news
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi news
  5. • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  6. • Nepoznat parametar: id
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  7. • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: id
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  8. • Nepoznat parametar: id
    • Parametar type nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar work nije dopušten u klasi news
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi news