Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Naram-Sinova stela

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 285328 od 2. studeni 2021. u 22:14 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir kip

Naram-Sinova stela je komemorativna stela (uspravni kameni spomenik) kojom je vladar Akadskog carstva, Naram Sin (2254.-2218. pr. Kr.), zabilježio svoju pobjedu nad narodom Lulubima s planine Zagros. O čemu svjedoči natpis klinastim pismom na samoj steli (na prikazanoj planini). Ona je najvažnije djelo carske akadske umjetnosti i prvi put spomenikom zabilježen vojni uspjeh vladara u povijesti[1]. Novi način bilježenja događaja s natpisima i reljefima služio je kako bi se važni događaji učinili besmrtnima. Stela koja je napravljena kao spomenik akadske pobjede ukradena je kao znak akadskog poraza u 12. stoljeću pr. Kr. i prenesena u drevni grad Susu kao ratni plijen, gdje su je i pronašli moderni arheolozi. Upravo toj ironičnoj činjenici duguje zahvalnost za svoj opstanak.

Detalj stele s Naram Sinom i natpisom koji opisuje njegovu pobjedu.

Naram-Sinova stela upravo odražava vojni, politički i vjerski autoritet Naram-Sina. Rogatom kapom on je poistovjećen s božanstvom, a svojom veličinom i centralnim položajem dominira prikazom (hijerarhija). Njegova bogata brada simbolizira životnu vitalnost, a oko vrata nosi ogrlicu od zaštitnih perli. Također, božansko prisustvo predstavljaju zvijezde koje sjaju s vrha brda na koje se uspinje Naram-Sin naoružan lukom i sjekirom. Podloga reljefa je stupnjevana u nekoliko niskih izbočenja koja se uočavaju po svojim valovitim rubovima koji sugeriraju tlo po kojemu koračaju prikazani likovi. Ujednačeni ritam se ponavlja i u oblicima vojnika s lijeva koji prate vijugavu liniju dok se penje prema najvišoj točki kompozicije, stožastom brdu.

S druge strane, pobijeđeni su prikazani u naglom kompozicijskom padu i u različitim položajima – mole se, kleče, padaju i niti jedan pokret, pa ni jedan oblik, se ne ponavlja. Ova suprotnost kompozicija je jasna korelacija između uspjeha Naram-Sina i propasti neprijatelja. U skladu s tim, Naram-Sin u trijumfu gazi preko dva neprijateljska tijela čija nagost jasno govori kako su mrtvi.

Naram-Sinov položaj tijela predstavlja akadsku viziju fizičkog savršenstva koje je znak njegovog "božanstva" ili "ispravnosti" kao vladara. Prikazan je s desne strane u duhu mezopotamijskog vjerovanja da je vladareva desna strana (uključujući njegovu desnu ruku i desno uho) mora ostati netaknuta kako bi njegova država prosperirala.

Izvori

  1. Naram-Sinova stela na službenim stranicama Louvrea (engl.) Pristupljeno 2. studenoga 2016.

Poveznice