Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Marija Matios

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 283952 od 2. studeni 2021. u 13:51 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Marija Matios 2010. godine.

Marija Matios (Roztoky, Putyljski rajon, Černivecka oblast, Bukovina, 19. prosinca 1959.) (ukr. Марія Василівна Матіо́с) je poznata ukrajinska književnica i publicistica. Piše romane i pjesme. Osim na ukrajinskom jeziku, piše i na poljskom jeziku.

Životopis

Rodila se u selu Roztokima u Bukovini, na zapadu ukrajinskih Karpata 1959. godine.

Piše od 1974. godine. To vrijeme 1970-ih bilo je vrijeme kad je sovjetski režim ponovno zatirao ukrajinsku književnost, oživjelu preporodom 1960-ih. Pisanju se posvetila radi prikazivanja nepravde koju se je nanijelo njenom narodu. Proganjana je bila onda, a cenzurirana i proganjana je bila i u novije vrijeme, jer je otvoreno progovorila o društvenim tabuima u knjizi Istrgnute stranice iz biografije.

Studirala je filologiju na sveučilištu Jurja Fedkoviča u Černivcima.

Njen magnum opus, roman Slatka Darica: drama u tri života (ukr. izvorno Солодка Даруся) na hrvatski je jezik prevela hrvatska ukrajinistica i kroatistica Dijana Dill. Djelo obiluje ukrajinskim dijalektizmima. Osim hrvatskog, djela su joj prevedena na azerski, bjeloruski, japanski, kineski, rumunjski, poljski, ruski, srpski i židovski jezik.[1]

Ima naslov neokrunjene "najplodnije spisateljice Ukrajine"[2].

Književna ju kritika naziva "vražićkom koji je iskočio iz tabakerice"[2], do "vele-dame ukrajinske književnosti"[2].

Djela

Zbirke pjesama:

  • Z travi i lystja (1982.)
  • Vogonj žyvyci (1986.)
  • Sad neterpinnja (1994.)
  • Desjat' dek moroznoj vody (1995.)
  • Žinočyj arkan (2001.)
  • Žinočyj arkan u sadu neterpinnja (2007.)

Nagrade i priznanja

Izvori

  • Lucija Hodžajev: Ukrajinske teme. Bukovina u žrvnju totalitarizma, Hrvatsko slovo, 2. ožujka 2012., str. 22.

Vanjske poveznice