Kuber (brdo)
Za druga značenja, pogledajte Kuber (razdvojba).- PREUSMJERI Predložak:Infookvir planina
Kuber je brdo iznad Zenice. Najviša kota je na 846 metara nadmorske visine.
Smješten je u "laktu" rijeke Bosne, prostoru između Busovače i Zenice, gdje rijeka Bosna pravi veliku desnu okuku. Nalazi se iznad sela Dobriljeva kod Zenice.
Potječe iz miocena. Nalazi se u lašvanskom alternirajućem nizu klastita i vapnenaca.[1]
Povijest
Kuber je bio strateški važan u ratovima 20. stoljeća, Drugome svjetskom i u Domovinskom ratu. Strateški je važno za nadzor Zenice. Na njemu je strateška komunikacija prema Zenici.
U Drugome svjetskom ratu, vodila se 2. siječnja 1945. presudna bitka za brdo Kuber, kota 772, čiji je položaj bio na domak stare Zenice. Bilo je to u zoni obrane 8. krajiške brigade. Zadnjih mjeseci 1944. godine i početak 1945. godine danonoćne su bile borbe partizanskih i osovinskih snaga. Partizanske snage ometale su povlačenje neprijatelja dolinom Bosne na sjever.[2][3]
Za vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba, Kuber je bio položaj koji dominira nad vitalnom i jedinom komunikacijom HVO-a između Viteza i Busovače. Uzvisina je dominantna na ovom dijelu Lašvanske doline Vitez-Busovača. Iz Zenice su išli svi napadi Armije BiH na HVO.[4] Napadni pravci ABiH išli su preko Kubera prema Ahmićima i Putišu za presjecanje komunikacija Busovača-Vitez- Travnik.[5] Prelaskom Kubera, muslimanske snage su imale opciju napada pravcem Putiš-Lončari s osloncem na Putiš i pravac Nadioci-Sivrino selo, s osloncem na Ahmiće, u kojima je Armija BiH već imali zabijen klin u hrvatske redove, kao što su svoj jedan klin imali zapadno-sjeverozapadno od Viteza na pravcu Stari Vitez-Donja Večeriska - Gačice - Kruščica, odnosno drugi klin južnije od Busovače, u trokutu Lašva-Dusina-Merdani iz kojeg se Armija BiH spojila s točkom koju su postavili kod Kaćuna na cesti Busovača-Kiseljak, čime su Kiseljak odvojili i pretvorili u enklavu.[4] Kuber je bio razdvajao područje pod nadzorom Hrvata i Muslimana, između Zenice prema Nadiocima, Kratinama itd.[6]
Izvori
- ↑ (boš.) Academia.edu Envera Huskić: Geomorfološke odlike opštine Zenica, str. 5. i 6., Prirodoslovno-matematički fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2016. (pristupljeno 2. svibnja 2019.)
- ↑ (srp.) Znaci.net Đorđe Vučenović: Kota koja se pamti, str. 506
- ↑ (srp.) Znaci.net Peti dio. OSMA KRAJIŠKA BRIGADA NA SEKTORU ZENICE, TRAVNIKA I SARAJEVA; BORBE BRIGADE U ZAVRŠNIM OPERACIJAMA, str. 354
- ↑ 4,0 4,1 Hrsvijet M.I / Šestorka HercegBosne: Događaji i okolnosti koje su prethodile preventivnom napadu HVO-a u Ahmićima, 17. lipnja 2014. (pristupljeno 1. svibnja 2019.)
- ↑ Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): Kronologija rata i političkog dogovaranja
- ↑ (eng.) MKSJ (pristupljeno 1. svibnja 2019.)