Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ptica njihalica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 275372 od 1. studeni 2021. u 06:28 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Ptica njihalica

Ptica njihalica (en: drinking bird, insatiable bird, dunking bird - ptica koja pije, nezasitna ptica, potapajuća ptica) mali je toplinski stroj koji razliku tlakova pretvara u mehanički rad. Obično je dizajniran kao model ptice i može poslužiti u obrazovne svrhe jer demonstrira nekoliko zakona fizike.

Izrada

Shema konstrukcije stroja
Datoteka:Ptica-opis-t.png
  1. Glava ptice
  2. Presvučeni kljun i glava
  3. Cilindar
  4. Vrat ptice
  5. Točka ovjesišta
  6. Težište u okomitom položaju
  7. Uronjeno dno cjevčice
  8. Trup ptice
  9. Ukrasna pera
  10. Postolje
  11. Posuda s vodom i visina

Stroj je najčešće dizajniran kao igračka u obliku ptice koja pije vodu. Po pravilu je izrađen od stakla. Sastoji se od dva balona koju su spojeni cjevčicom i čine zatvoreno šuplje tijelo. Zrak je uklonjen iz posude a ubačen je fluid, obojen zbog dekoracije.

  • Manji balon je na vrhu i predstavlja glavu ptice. Obložen je filcom ili nekom drugom apsorbirajućom tkaninom ili poroznom tvari, koja ima nastavak u obliku kljuna. Cilindar je samo dekorativni element koji pokriva mjesto zatvaranja posude i ne javlja se na svim modelima.
  • Cjevčica predstavlja vrat ptice. Spojena je na površinu glave, a donjom stranom ulazi u trup skoro do dna. Na cjevčicu je pričvršćena vodoravna prečka koja služi vješanju na postolje i ona je ovjesište njihala.
  • Veći balon je na dnu i predstavlja trup ptice. Sa stražnje strane nalijepljeno je nekoliko raznobojnih pera koja predstavljaju rep ptice.
  • Postolje služi da se na njega ovjesi tijelo ptice. Obično je dizajnirano kao noge ptice u produženim cipelama, zbog povećanja stabilnosti. Na njemu se nalazi graničnik koji sprječava preveliku amplitudu njihanja.
  • Fluid u posudi može biti neka tekućina s niskim vrelištem. Kao manje štetan, najčešće se koristi diklormetan (umjesto triklorofluorometana ili etera).

Za rad stroja potrebna je i odgovarajuća posuda s vodom, koju većina proizvođača ne isporučuje. Može poslužiti bilo kakva posuda čiji je vrh u visini ovjesišta stroja.

Opis rada

Shema termodinamičkog ciklusa
Datoteka:Ptica-ciklus-t.png
  1. Uspravan položaj, prije početka hlađenja
  2. Rashlađena para djelomično kondenzira i stvara vakuum
  3. Tekućina se penje uz cijev i težište se diže
  4. Dno vrata diže se iznad tekućine, temperatura i tlak pare u komorama se izjednačavaju
  5. Tekućina se slijeva u trup, para se diže u vrat i glavu, ptica se uspravlja

Ptica u osnovnom položaju zauzima skoro okomit položaj - nagnuta je malo naprijed zbog težine kljuna. Točka težišta stroja malo je ispod ovjesišta a odabrana je tako da je skoro na granici labilne ravnoteže, te se lako izbaci iz ravnotežnog položaja. Fluid koji se nalazi u stroju zbog smanjenog tlaka djelomično ishlapi u vrat i glavu. Veći dio je tekući i ostaje u donjem balonu, gdje dio ishlapi u balon. Uronjena cjevčica sprječava spajanje dviju komora s parom.

Da bi stroj radio, mora mu se dodati rad. Postavljanjem u skoro vodoravni položaj kljun, glava i dio vrata prekrivenih tkaninom natapaju se vodom. U tom položaju dno cjevčice izlazi iz tekućine i tlak pare se izjednačava. Otpuštanjem stroja, on se vraća u uspravan položaj i nastavlja se njihati.

Hlapljenjem vode s površine glave temperatura glave se snižava, hladeći fluid iz glave i vrata. Razlika temperatura glave i trupa može biti i nekoliko stupnjeva. Hlađenjem fluida pada tlak, a dio pare kondenzira u tekućinu, stvarajući djelomični vakuum. Razlika tlaka u glavi i trupu uzrokuje podizanje tekućine uz vrat.

Dizanjem tekućine težište stroja se podiže, stroj izlazi iz ravnoteže te se naginje prema naprijed, sve dok ga ne zaustavi graničnik ili ivica posude s vodom. Dolazeći u skoro vodoravnan položaj, kljun uranja u vodu, komore s parom se spajaju i tlak se izjednačava, tekućina se vraća u donji balon i ponovno težište dolazi ispod ovjesišta. Ptica se uspravlja i ciklus počinje ispočetka.

Brzina njihanja izravno ovisi o temperaturi okoliša i vlažnosti zraka. Tako stroj može poslužiti kao pokazatelj vlažnosti: ako je njihanje brzo, vlažnost je niska i obratno.

Modifikacija

Umjesto isparavanja vode i hlađenja fluida u glavi, stroj se može modificirati da se grije fluid u trupu. To se može postići postavljanjem izvora topline ispod trupa.

Međutim, da bi stroj radio kao "perpetuum mobile", bez vidljivog izvora topline, može se rabiti fizikalno svojstvo po kojem tamna tijela upijaju, a svijetla odbijaju toplinu.

Ako se ptici ukloni apsorbirajući materijal i glava oboji u srebrnu ili bijelu boju, a trup u crno, kad se izloži suncu trup će se grijati brže od glave. Tlak u trupu će rasti i fluid će se dizati uz vrat, radeći po istom ciklusu kao i ptica s hlađenjem. U ovoj izvedbi nepotrebna je posuda s vodom, ali se može dodati, kao i ostali dekorativni elementi.

Izvori

  1. Güémez, J.; Valiente, R.; Fiolhais, C.; Fiolhais, M., Eksperimenti s pticom njihalicom, American Journal of Physics (PDF)
  2. Solarna izvedba ptice njihalice na stranici Science Toys