Kasim Bajrović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 272417 od 31. listopada 2021. u 22:17 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Kasim Bajrović
Rođenje 15. srpnja 1965., Tutin, Srbija
Nacionalnost Bošnjak
Poznat(a) po direktor Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sveučilišta u Sarajevu
Zanimanje Profesor: genetika, biotehnologija
genetičko inženjerstvo, molekularna biologija
Portal o životopisima

Kasim Bajrović (Tutin, 15. srpnja 1965.), redoviti je profesor i znanstveni savjetnik Sveučilišta u Sarajevu.

Životopis

Odsjek za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu upisao je 1985. a diplomirao je (pod mentorstvom prof. dr. Avde Sofradžije) 1990. sa diplomskim radom pod nazivom:

  • Eksperimentalno proučavanje genotoksičnih efekata dva hormonska preparata klomifen-a i pregnyl-a u ćelijama korijena luka.

Postdiplomski studij je upisao 1990., na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistarski rad pod naslovom:

  • Djelovanje 1-(6-purinil)-2,5-dimetilpirola na rastenje kultura duhana i ukrasne koprive (pod mentorstvom prof. dr. Zlatka Kniewalda) odbranio je 1993.

Doktorski studiji upisao je 1994. na Fakultetu prirodnih nauka Istanbul Univerziteta u Istanbulu, a doktorsku disertaciju pod naslovom:

  • Uspostavljanje kulture biljnoga tkiva i transformacija topole (Populus tremula) sa genima uključenim u biosintezi lignina
    (pod mentorstvom prof. dr. Nermin Gözukirmizi) odbranio je 1997.

Od 1990. zaposlen je u Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu kao asistent pripravnik (1990.1992.), istraživač suradnik (1992.1997.), znanstveni suradnik (1998.2000.), viši znanstveni suradnik (2002.2006.) i znanstveni savjetnik (2006. – ). Od 2002. do 2015., u tri mandata, bio je na položaju direktora Instituta.[1]

Stekao je i sva znanstveno-nastavna zvanja na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu: docent (1999.), izvanredni profesor (2005.) i redoviti profesor (2009.) iz oblasti Genetičko inženjerstvo i biotehnologija.

Do 2015., profesor Bajrović publicirao je više od 100 znanstvenih radova (od kojih je većina objavljena u CC bazama podataka[2][3]. Pokraj toga, autor je ili suautor ukupno 11 knjiga, udžbenika i priručnika.[4][5][6][7][8][9][10][11][12][13]

Tečno govori engleski, turski i ruski jezik.

Također pogledajte

Izvori

  1. Hadžiselimović, R. et al., Ur. (2008). Jubilej INGEB 20, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu (prvih 20 godina: 1988.–2008. INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.
  2. http://scholar.google.hr/scholar?hl=hr&q=kasim+bajrovic&btnG=
  3. http://www.researchgate.net/profile/Kasim_Bajrovic
  4. Gozukirmizi N., Kazan K., Ari S., Gurel F., Bajrovic K., Cobanoglu G., Buyukkeskin R., Arican E. (1993) Bitki biyoteknolojisi: Doku kulturu ve molekuler uygulamalar, 08-12, Kasim, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gebze/Kocaeli, Turkey.
  5. Gozukirmizi N., Ari S., Mandaci S., Gurel F., Bajrovic K., Ogras T., Ture S., Albayrak G., Arican E., Altinkut A., Sahin S., Ipekci Z., Buyukkeskin, R. (1996) Bitki biyoteknolojisi: Bitkilere gen transferi. 30 Ekim – 01 Kasim, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gebze/Kocaeli, Turkey.
  6. Ipekci, Z., Bajrović, K. Bitkilerde doku kulturu. In Bitki biyoguvenlik arastirmalari egitim programi, (2001) Cilt I, Ed: N. Gozukirmizi, AR. Memon, S. Mandaci. 12-30 November, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gebze/Kocaeli, Turkey.
  7. Bajrović K., Ipekći Z. Bitkilerde gen aktarim yontemleri. In Bitki biyoguvenlik arastirmalari egitim programi, (2001) Cilt II, Ed: N. Gozukirmizi, AR. Memon, S. Mandaci. 12-30 November, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gebze/Kocaeli, Turkey, i mnogi drugi.
  8. Bajrović K., Ed. (2002) Bitki biyoguvenlik arastirmalari uygulamali egitim programi – II. 20-21 Mayis, TUBITAK, MRC-RIGEB, Gezbe/Kocaeli, Turkey.
  9. Bajrović K, Jevrić-Čaušević A, Hadžiselimović R., Eds. (2005) Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. INGEB, Sarajevo.
  10. Trkulja V., Bajrović K., Ostojić I., Vidović S. (2008) Genetički modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  11. Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, (2014) 2.izdanje, Pojskić L. (Ed.). INGEB, Sarajevo BiH.
  12. Trkulja V., Bajrović K., Vidović S., Ostojić I., Terzić R., Ballian D., Subašić Đ., Mačkić S., Radović R., Čolaković A. (2014). Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost. Uprava B&H za zaštitu zdravlja bilja & Agencija za sigurnost hrane BiH, Sarajevo.
  13. Trkulja V., Bajrović K., Vidović S., Ostojić I., Terzić R., Ballian D., Subašić Đ., Mačkić S., Radović R., Čolaković A. (2014). Priručnik za uzorkovanje reprodukcijskog materijala bilja i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od genetski modificiranih organizama (GMO). Agencija za sigurnost hrane BiH & Uprava B&H za zaštitu zdravlja bilja, Sarajevo.