Srebro-cink baterija, vrsta sekundarne baterije. Srodna je srebrov oksid bateriji. Napunjiva je baterija. Služi se varijacijom kemijskih procesa iz srebro-oksida. Sličnih je kao baterija srebro-oksid. Pored toga sposobna je pribaviti jedan od najvećih specifičnih energija od svih do danas znanih elektrokemijskih izvora električne energije. Dugo je u uporabi u specijaliziranim primjenama. Danas ju se razvija za glavnostrujaška tržišta, poput baterija u prijenosnicima i slušnim pomagalima.[1][2]
Osobine
U usporedbi s drugim baterijama, baterija srebrova oksid je višeg napona otvorenog kruga nego živina baterija, a glatkije je krivulje pražnjenja nego standardna alkalna baterija. Pokusna tehnologija srebro-cink, nešto različita od srebro-oksida, može omogućiti do 40% više vremena rada nego litij-ionska baterija. Kemijske je građe zasnovane na vodi što ju čini bez toplinskih gubitaka i problema zapaljivosti koje pogađaju litij-ionske inačice.[1]
Kod baterije srebrova oksida, katoda je srebrov(I)-oksid (Ag2O), anoda je cink, a elektrolit je alkalna tvar, uglavnom natrij-hidroksid ili kalij-hidroksid.[3] Srebro se reducira na katodi s Ag(I) u Ag, a cink se oksidira iz Zn u Zn(II).
Kemijska reakcija koja se odvija u srebrov oksid bateriji je:
Baterija srebro-cink izrađuje se u potpunosti ispražnjenu stanju i suprotna je sastava elektroda. Katoda je metalno srebro, anoda je mješavina cinkova oksida i čista cinkova praha. Elektrolit je otopina kalijeva hidroksida u vodi.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "Opinion: Recharge your engineering batteries" (engl.). http://www.eetimes.com/document.asp?doc_id=1310001 Pristupljeno 1. ožujak 2016.
- ↑ Mike, Dicicco (1. prosinac 2016.). "NASA Research Helps Take Silver-Zinc Batteries from Idea to the Shelf" (engl.). NASA. https://www.nasa.gov/directorates/spacetech/spinoff/feature/Silver-Zinc_Batteries Pristupljeno 29. travanj 2017.
- ↑ NiMH akumulatori Autori: Bojan Brezina, Željko Stanečić, FER, Zagreb, siječanj 2013.