Toggle menu
244 tis.
103
18
639,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Inačica 261343 od 28. listopad 2021. u 00:07 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Suzdalj

Katedrala u Suzdalju
Država Ruska Federacija
Oblast]Zastava Vladimirske oblasti Vladimirska oblast

Površina
 • Ukupna15 km2
Visina25 m
Koordinate56°25′N 40°27′E / 56.417°N 40.45°E / 56.417; 40.45

Stanovništvo (2010.)
 • Entitet10.535

Vremenska zonaIstočnoeuropsko vrijeme (UTC+3)
 • Ljeto (DST)Istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Stranicagorodsuzdal.ru
Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value).
Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Rusija" does not exist.

Suzdalj (rus. Суздаль) je ruski grad u Vladimirskoj oblasti.

Nalazi se na oko 220 km sjeveroistočno od Moskve i 26 km sjeverno od grada Vladimira na rijeci Kamenki. Ovaj grad s 10.535 stanovnika pripada u najstarije gradove Rusije i dio je Zlatnoga prstena gradova.

Arheološki nalazi govore da je na ovom mjestu postojala gradina još u 9. stoljeću, a prvi zapis o njemu potječe iz 1024. Početkom 12. stoljeća ovdje je podignut kremlj (tvrđava). U narednim stoljećima više je puta uništavana i obnavljana. Gradska katedrala Rođenja Bogorodice podignuta je u vremenu 1222.1235. i do danas je očuvana u svoje prvobitnom obliku.

U 14. stoljeću, Suzdalj je pokušao u savezu s Nižnjim Novgorodom osigurati nezavisnost od Velike Kneževine Moskve, ali su 1392. poraženi. Time je Suzdalj prestao biti političko središte. Ipak, nastavio je biti religijsko središte. Ovdje su od 13. do 17. stoljeća podignute mnoge crkve i manastiri (Aleksandrovski, Pokrovski).

U Staljinovo vrijeme ovaj stari manastirski kompleks služio je kao zatvor u kojem je, između ostalih, likvidiran i Đuro Cvijić, nekadašnji generalni sekretar KPJ.[1]

Izvori

Mrežna mjesta