Wikipedija:Izabrani članci/34, 2017.

Križevci iz zraka

Križevci (mađ. Körös, nje. Kreuz, lat. Crisium) su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Križevci su stari hrvatski grad u Prigorju, koji se prvi puta spominje 1209. godine; mjesto u kojem se stvarala i branila hrvatska državnost, u kojem su izdane mnoge važne isprave i održano 27 hrvatskih sabora, od kojih je najpoznatiji Krvavi sabor križevački.Važno je željezničko i cestovno križište te gospodarsko središte. Stoljećima je bio administrativno središte i jedan od najvažnijih gradova Središnje Hrvatske. Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima iz 1860. godine, najstarije je poljoprivredno i šumarsko učilište u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi te ujedno prva višeškolska ustanova u Hrvatskoj. Sam grad je zaštićeno kulturno područje, ima lijepo oblikovane i arhitektonski definirane ulice i trgove. Odlikuje se velikim brojem sakralnih objekata od kojih se ističu neogotička grkokatolička katedrala Presvetog Trojstva, konkatedrala sv. Križa s vrijednim oltarom Francesca Robbe i kapela Majke Božje Koruške, koja pripada među najranije barokne građevine s trolisnim svetištem u Hrvatskoj i prava je riznica vrhunskih umjetničkih dostignuća. Križevci su rodno mjesto sveca Marka Križevčanina i sjedište Grkokatoličke Crkve za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Posebnost Križevaca su bogata šumarska i vinogradarska tradicija, očuvane klijeti, križevački štatuti (najstarije i najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule), bilikum (posuda od tri spojena vrča) i manifestacija početkom lipnja Križevačko veliko spravišče.

(pročitajte cijeli članak) • (sudjelujte u izboru članaka)