Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Umjetnička radionica Heferer

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 256432 od 26. listopad 2021. u 00:13 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Umjetnička radionica Heferer je hrvatska tvrtka za gradnju orgulja, harmonija i klavira. Najzaslužnija je za razvoj orguljarstva u Hrvatskoj.[1]

Povijest

Djelovanje počela u Austriji, u Grazu 1849. godine. U Hrvatskoj djeluje od 1868. godine. Osnovana kao Prva hrvatska gradiona orgulja, harmonija glasovira, a osnovao ju je Michael (Mijo) Heferer (1825. – 1887.). U Hrvatskoj je prvo djelovala u Karlovcu. Nakon dvije godine sjedište premjestila u Zagreb, u kojem djeluje i danas. Uz Mihaela, graditelji iz ove radione su sljedeći Hefereri: Ferdo (Graz, 1853. – Zagreb, 1928), August (Graz, 1881. – Zagreb, 1944.), Ivan (Zagreb, 1927.), August (Zagreb, 1951.) te Tomislav (Zagreb 1969.).[1][2] Radionica je pratila sve tekovine stilskog (klasicizam, romantizam, moderna) i tehničkog razvitka orgulja: mehaničke, pneumatske, elektropneumatske trakture, te zračnica s kliznicama i čunjićima.[2]

Ukupno 263 orgulje radionice Heferer nalaze posvuda u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji, Austriji i Vojvodini. Od toga samo zagrebačkim crkvama je 18 te u okolici Zagreba još 29 orgulja,[1] ali i sinagogama, samostanima, kapelama, sjemeništima, glazbenim školama, Muzičkoj akademiji. [2] Konzervacija-restauracija Restaurirala je od 1971. godine do danas 58 povijesnih i spomeničkih orgulja.[2]

Godine 1994. Umjetnička radionica Heferer pokrenula je u suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreb ciklus koncerata Orgulje Heferer (Festival Orgulje Heferer) na orguljama diljem Hrvatske. Koncerti su na orguljama koje je Radionica Heferer obnovila.[1] Festival se održava svake godine u trajanju od nekoliko mjeseci.[3]

Priznanja

Dobili su sljedeća priznanja:[2]

  • Velika medalja u Budimpešti (1885.)
  • Zlatna kolajna u Osijeku (1892.)
  • Velika milenijska kolajna u Budimpešti (1896.)
  • Počasno priznanje Talijanske akademije znanosti i umjetnosti (1897.)
  • Medalja grada Varaždina (1968.)

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Koncertna direkcija Zagreb mons. dr Juraj Kolarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra i ravnatelj Dijecezanskog muzeja Zagrebačke nadbiskupije: Orgulje Heferer (pristupljeno 13. travnja 2007.)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Organum.hr – Božidar Grga: »Orguljari u Hrvatskoj u prošlosti«, Šibenik, 20. veljače 2012. (pristupljeno 13. travnja 2007.)
  3. Koncertna direkcija Zagreb Pregled koncerata 23. festivala Orgulje Heferer , 16. srpnja 2016. (pristupljeno 13. travnja 2007.)

Vanjske poveznice