Risto Tošović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 253437 od 25. listopada 2021. u 03:48 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden sa srpskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.


Risto Tošović (Foča (Doboj, BiH), 23. ožujka 1923.Beograd, 22. kolovoza 1986., srpski pjesnik

Datum rođenja 23. ožujka 1923.
Mjesto rođenja Foča (Doboj, BiH)
Nagrade Listopadska nagrada grada Beograda
Datum smrti 22. kolovoza 1986.
Mjesto smrti Beograd

Životopis

Risto Tošović je rođen u Foči 23.03.1923. godine. Pjesnik, borac koji spada u prvu generaciju poslijeratnih pjesnika. Završio je osnovnu školu u Foči, a srednju tehničku školu pohađao je u Sarajevu. Pristupa naprednom omladinskom pokretu, te po izbijanju rata pristupa partizanima. Član SKOJ-a je postao 1938. godine. U partizanima je bio prvo borac, zatim komesar čete, onda član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Bosnu i Hercegovinu i član Centralnog vijeća Narodne omladine Jugoslavije. U ratu je počeo i da piše. Njegove pjesme su objavljivane u toku ratnih godina u brigadnim i omladinskim listovima. Poslije rata Tošović obavlja niz odgovornih dužnosti. 1949. godine dolazi u Beograd gdje uređuje književni časopis 'Mladost', koji je na svojim stranicama afirmisao nekoliko generacija jugoslovenskih mladih pisaca. Potom postaje glavni urednik lista 'Književne novine' (1954-1957), a jedno vrijeme je na dužnosti generalnog sekretara Saveza književnika Jugoslavije. Od 1953. godine bio je urednik lista 'Politika', a glavni i odgovorni urednik lista NIN bio je od 1963. do 1968. godine. Sve do smrti bio je predsjednik srpske književne zadruge. Pisao je pjesme, koje su štampane u više antologija i zbornika savremenog jugoslovenskog pjesništva. Pjesme su prevođene na engleski, njemački, ruski, poljski, mađarski, rumunski i druge jezike. Osim pjesničkog stvaralaštva, Tošović se šezdesetih godina bavio i esejistikom. Esejističke tekstove i polemičke članke objavljivao je u listovima i časopisima.

Pored niza priznanja, Tošović je za književno stvaralaštvo dobio i Oktobarsku nagradu grada Beograda (1973). Umro je 1986. godine u Beogradu.


Bibliografija

  • ¨Stihovi sa Košura¨ (Svjetlost, Sarajevo, 1948)
  • ¨Cvijet na zgarištu¨ (Prosveta, Beograd, 1951)
  • ¨Nespokojni prozori¨ (Novo pokolenje, Beograd, 1952)
  • ¨Pohvala mirnom letu¨ (Prosveta, Beograd, 1961)
  • ¨Trolisto lice¨ (Srpska književna zadruga, Beograd, 1986)
  • ¨Tenkist i djevojka¨ (Novo pokolenje, Beograd, 1950)
  • ¨Čovek i kamen¨ (Svjelost, Sarajevo, 1965)
  • ¨Pesme¨ (Veselin Masleša, Sarajevo, 1969)
  • ¨Nespokojni prozori¨ u ediciji Savremene književnosti naroda i narodnosti BiH u 50 knjiga, knjiga 22 (Svjetlost, Sarajevo, 1984/1985)

Izvori

Jeknić, Dragoljub (Nespokojni romantičar Risto Tošović)

Tošović, Risto (Pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1989).