Auishiri – Hrvatska internetska enciklopedija

Auishiri (Awishira, Auichiri, Auiširi, Abishira, Tekiraka), pleme američkih Indijanaca, jezično izolirani, nastanjeni kod Puerto Elvire na rijeci Napo i jezero Vacacocha u Peruu. Auishiri se često brkaju (poistovjećuju) sa potpuno stranim plemenom Aushiri ili Auxira sa desne obale Napoa, inače srodnih Zaparoan plemenu Arabela (Steward & Métraux 1948, Villarejo 1959), Huaoranima ili Auca Indijancima iz Ekvadora, porodica Sabelan. Tessmann (1930), Loukotka (1968) i Villarejo (1959) govore o pravim Auiširima ^[1]. Lingvistički, SIL razlikuje sve ove tri grupe domorodaca. Auishiri su jezično nesrodni svima, a njihov jezik koji je 1925. imao vjerojatno preko 70 govornika, prema M. R. Wiseu (1975.) već je nestao.

Pleme Auishiri nastanjivalo je u XVI stoljeću područje peruanskog departmana Loreto (provincija Maynas), duž rijeka Napo i Curaray, u susjedstvu Oa Indijanaca. Prvi puta ih spominju isusovci pod imenima Abijira ili Avishira. Godine 1930. Tessmann nalazi 30 ili 40 Ausishirija u blizini rijeke Tiputini. Auishiri su nestali jezičnim pretapanjem u susjedne Quechue, slično kao što se to dogodilo sa plemenom Záparo.

Izvori

↑ Awshiri

Vanjske poveznice

The Tequiraca Language

Indijanci : narodi

Aconipa • Adaizan • Alacalufan • Amuzgo • Andoke • Apolista • Arauan • Araucanian • Arawakan • Arikém • Atacamenan • Atalán • Athapaskan • Attacapan • Auaké • Auishiri Awetí • Aymaran • Aymore • Baenan • Barbacoan • Beothukan • Boran • Bororoan • Caddoan • Cahuapanan • Caingangan • Calianan • Camacanian • Canichanan • Capixana • Carajan • Cariban • Caririan • Catacaoan • Catembri • Catuquinean • Cayuvava • Chamicura • Chapacuran • Charruan • Chechehet • Chibchan • Chimakuan • Chimarikan • Chimmesyan • Chinantecan • Chinookan • Chiquitoan • Chirianan • Chirino • Chitimachan • Chocoan • Cholonan • Chon • Chumashan • Coahuiltecan • Cofán • Comecrudan • Copallén • Copehan • Coran • Costanoan • Cuitlatec • Culli • Cunan • Diaguitan • Erikbaktsá • Esmeralda • Esselenian • Eyak • Fulnio • Gamelas • Gé • Gorgotoqui • Goyatacan • Guahiban • Guamo • Guarauan • Guatoan • Guaycuran • Guaycuruan • Harakmbet • Huamói • Huarian • Huarpean • Huave • Huitotoan • Humaguaka • Iroquoian • Itonama • Jicaquean • Jirajaran • Jivaroan • Jurúna • Kalapooian • Kamsá • Karankawan • Keresan • Kiowan • Kitunahan • Koaia • Koluschan • Kukurá • Kulanapan • Kusan • Kwakiutl • Leco • Lenca • Lorenzan • Lulean • Lutuamian • Machacalian • Mainan • Makú • Makuráp • Manguean • Mariposan • Mascoian • Mataco-Macan • Matanawí • Mawé-Satere • Mayan • Misuluan • Mixe-Zoquean • Mixtecan • Mondé • Moquelumnan • Mosetenan • Movima • Mundurukú • Munichean • Muran • Murato • Muskhogean • Nahuatlan • Natchesan • Natú • Nhambicuaran • Nootkan • Ofayé • Oti • Otomacan • Otomian • Palaihnihan • Pankaruru • Panoan • Pataxó • Paya • Peba-Yagua • Piman • Popolocan • Puelche • Puinavean • Pujunan • Puquinan • Puri-Coroado • Puruborá • Quechuan • Quoratean • Rama • Ramaráma • Sabelan • Salinan • Salishan • Salivan • Serian • Shahaptian • Sastean • Shoshonean • Simacuan • Siouan • Skittagetan • Tacanan • Takilman • Talamancan • Tanoan • Taracahitian • Tarascan • Tarairiú • Taruma • Tequistlatecan • Timotean • Timuquanan • Tiniguan • Tlapanecan • Tonikan • Tonkawan • Totonacan • Trumaian • Tucanoan • Tucuna • Tupari • Tupí-Guaraní • Tusha • Tuyoneiri • Uchean • Uru-Chipaya • Vilelan • Waiilatpuan • Washoan • Weitspekan • Wishoskan • Xincan • Xokó • Xukuru • Yabuti • Yahgan • Yakonan • Yanan • Yaruro • Yukian • Yuman • Yuncan • Yuracaré • Yuri • Yurumanguí • Zamucoan • Zaparoan • Zapotecan • Zunian

v • r • u Andean-Equatorial: Macro-Tucanoan

Auaké • Auishiri • Calianan • Canichanan • Capixana • Catuquinean • Gamela • Huamói • Huarian • Koaia • Makú • Movima • Munichean • Natú • Pankaruru • Puinavean • Simacuan • Tucanoan • Tucuna • Xukuru • Yuri