Razina

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 249047 od 23. listopada 2021. u 21:52 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Razina može značiti:

[math]\displaystyle{ L = k \cdot \log_{b}\!\left(\frac{V_2}{V_1}\right)\!~ }[/math]
gdje je: k - faktor razmjernosti, b - logaritamska osnova, a V - vrijednosti veličine koje se uspoređuju. Ako je usporedbena veličina dogovorena ili normirana (V1 = V0), razina se naziva :apsolutnom. Za veličine koje opisuju fizička polja uobičajeno se upotrebljava prirodni logaritam (ln) i brojčana jedinica neper, a za energijske veličine dekadski logaritam (log ili točnije log10) i brojčana :jedinica bel, češće njezin decimalni nižekratnik decibel.
[math]\displaystyle{ L = \frac{1}{2} \cdot \ln\!\left(\frac{I}{I_0}\right)\!~\mathrm{Np} = \log_{10}\!\left(\frac{I}{I_0}\right)\!~\mathrm{B} = 10 \cdot \log_{10}\!\left(\frac{I}{I_0}\right)\!~\mathrm{dB} }[/math]
gdje je: I - razina jakosti zvuka, I0 - prag čujnosti, Np - neper, B - bel, dB - decibel. [1]
  • razina mora je pojam koji se koristi na području topografije kao osnovica za utvrđivanje visinskih točaka na terenu.
  • razina (lingvistika) je jedan od ključnih strukturalističkih pojmova (franc. niveau; također rang). Sredinom 20. stoljeća u lingvistiku ga je uveo A. Martinet u sklopu teorije o dvostrukoj artikulaciji jezika. Na prvoj, višoj razini kao znakovi prepoznaju se monemi (morfemi), a na drugoj, nižoj razini, oni se rastavljaju na razlikovne jedinice foneme (nemaju samostalno značenje). Pritom se jedinice niže razine organiziraju u jedinice više razine. [2]

Izvori

  1. jakost zvuka, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  2. razina, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.


Disambig.svg    Ovo je razdvojbena stranica.
Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu.