Uralski jezici

Zemljopisna rasprostranjenost uralskih jezika

Uralski jezici su jezična porodica u sjevernoj Euraziji s 38 jezika kojima govori oko 20 milijuna ljudi.

Naziv jezične porodice se odnosi na prapostojbinu, koja se često smješta blizu Urala. Države sa značajnim brojem govornika uralskih jezika su: Estonija, Finska, Mađarska, Norveška, Rumunjska, Rusija, Vojvodina u Srbiji, Švedska. Najvitalniji uralski jezici (u smislu broja izvornih govornika i statusa) su estonski, finski i mađarski.

Klasifikacija

A) Ugrofinski jezici (32) :

a1. Finski jezici:

a. baltofinski jezici (11): estonski, finski, ingrijski, karelski, livonski, vepsijski, votski; ludski, olonecki, kvenski, tornedalski.

b. povolškofinski jezici: mordvinski (erzjanski i mokšanski), marijski (čeremiski).

c. permjački jezici (3): votjački ili udmurtski, permjački, zirjanski.

d. laponski jezici (6): po starijoj klasifikaciji 11): akkala, kildin, kemi, ter, inari, skolt; sjeverni, južni, pite, lule, ume.

a2. Ugarski jezici:

a. mađarski, Mađarska, Rumunjska, Srbija.

b. opski ugarski Rusija: vogulski ili mansijski, ostjački ili hantijski.

B) Samojedski jezici (6) azijska Rusija:

b1. sjeverni: enecki, jurački (nenecki), nganasanski (tavgijski).

b2. južni: kamasinski (kamassinski), matorski †, selkupski.

Obilježja

Jezici uralske porodice ne poznaju kategoriju gramatičkog roda. U fonetskom smislu česta je harmonija samoglasnika, koji se raspoređuju u skupine. Uralski jezici su aglutinativni, kako prilikom sklonidbe imenica i pridjeva, tako i pri sprezanju glagola. Veliki broj padeža je učestala pojava, ali ne i čvrsto pravilo. Finski jezici također poznaju kategoriju niječnog glagola, koji se spreže umjesto glavnog glagola.

Vanjske poveznice