Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Portal:Hrvatska/Osnovna tablica/Izabrani članak/01 2016

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 237992 od 21. listopad 2021. u 22:27 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Spilja Samograd
Spilja Samograd

Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić. Od samog mjesta Perušić udaljen je 2,5 km. Javna ustanova za upravljanje geomorfološkim spomenicima prirode Pećinski park Grabovača osnovana je 2006. godine te upravlja s područjem površine 595,5 ha koje je do srpnja 2012. godine bilo pod preventivnom zaštitom u kategoriji značajni krajobraz. Na Grabovači (770 mnv), uzvišenju-brdu na kontinentalnom dijelu srednjeg Velebita između ličke krške zaravni i perušićkog polja, nalazi se čak ¼ od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata u Hrvatskoj – 8 špilja i jedna jama, a od toga su 3 špilje (Samograd, Medina i Amidžina) dodatno zaštićene kao geomorfološki spomenici prirode i Natura 2000 lokaliteti.

Osim speleoloških objekata, od staništa su 4 tipa ugrožena i zaštićena na europskoj razini. U raznolikosti flore ovog područja ističe se 16 zaštićenih biljnih vrsta od kojih su 3 zaštićene na nacionalnoj razini (orhideje). Od životinja je zaštićeno 39 vrsta, a treba istaknuti dvije hrvatske zvijerivuk i mrki medvjed. Na području Grabovače nalaze se također i 4 izvora pitke vode (Grabovac, Josipovac, Ahmetovac i Crno vrelo) te rijeka Lika – najduža hrvatska ponornica, duga 78 km.

Špilja Samograd prvi se put u literaturi spominje 1835. godine u knjizi Cjelovita topografija karlovačke vojne krajine, Franje Julija Frasa. Dragutin Hirc je svoj prvi opis Samograda objavio 1875. godine u časopisu Napredak, a zatim i u Viencu. Hirc o Samogradu piše i u zbirci tekstova sabranoj u knjizi Putopisi, tiskanoj 1878. Osim u stručnoj literaturi i knjigama, Hirc je promovirao posebnosti i ljepotu Samograda i u raznim časopisima i novinama, a uz jedan takav popularni članak objavljena je i fotografija ulaza što je najstarija fotografija ulaza špilje u Hrvatskoj (1897.) dok u drugom navodi podatke o arheološkim nalazima (1884.). Spominje je i u prvom broju časopisa Hrvatski planinar uspoređujući njene dimenzije s Pčelinjom pećinom kraj Vrebca u Lici, 1898. godine.

...Pročitaj cijeli članak