Milan Tepić
| Milan Tepić | |
|---|---|
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 26. siječnja 1957. godine |
| Mjesto rođenja | Komlenac |
| Datum smrti | 29. rujna 1991. godine |
| Mjesto smrti | šuma Bedenik |
| Nacionalnost | Srbin |
| Državljanstvo | SFRJ |
| Supruga | Dragica Tepić |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Godine u službi | 1980. – 1991. |
| Čin | major |
| Ratovi | Domovinski rat |
| Vojska | Jugoslavenska narodna armija |
| Odlikovanja | Orden narodnog heroja |
Milan Tepić (Komlenac, 26. siječnja 1957. – šuma Bedenik kraj Bjelovara, 29. rujna 1991.), major Jugoslavenske narodne armije koji je digao u zrak skladište eksploziva u bjelovarskoj vojarni, kojom prigodom je poginulo jedanaest hrvatskih branitelja. Srbi ga slave kao posljednjeg narodnog heroja Jugoslavije.
Životopis
Nakon završene osnovne škole u Bosanskoj Dubici upisao je gimnaziju gdje je nakon 3. razreda postao vojni stipendist. Na Vojnoj akademiji upisuje prometni smjer, ali biva prebačen na smjer tehničke službe. U aktivnu vojnu službu stupa 1980. godine, u Slavonskoj Požegi.[1] Sredinom 80-ih godina službuje u Varaždinu, da bi 1990. bio poslan u Bjelovar, te u srpnju 1991. godine u skladište streljiva u Bedenik.[2][3]
Bio je oženjen Dragicom s kojom ima kćer Tanju i sina Aleksandra.[2][1]
Eksplozija skladišta streljiva kod Bjelovara
Podrobniji članak o temi: spomen-područje BarutanaMnogobrojni objekti JNA u Bjelovaru i okolici početkom Domovinskog rata predstavljali su veliku opasnost za to područje jer bi u slučaju spajanja banjalučkog i varaždinskog korpusa JNA s postrojbama u Bjelovaru Slavonija bila presječena na dva dijela, čime bi srpska okupacija hrvatskog teritorija bila znatno uspješnija. Zbog toga je po zapovjedi predsjednika Franje Tuđmana u rujnu 1991. počela blokada vojarni JNA, koja je nakon niza pregovora i odbijanja predaje u Bjelovaru završena 29. rujna kada se nakon cjelodnevnih borbi predala glavnina vojarni, uključujući i vojarnu "Božidar Adžija" na Vojnoviću, u gotovo samome središtu grada Bjelovara. Oslobađanjem te vojarne hrvatske su snage zaplijenile značajnu vojnu tehniku te je to predstavljalo jednu od važnijih strateških prekretnica tijekom velikosrpsko-jugoslavenske agresije.[4][5] Iznimka je bila Barutana, pod zapovjedništvom Milana Tepića.
Ne želeći se mirno predati Hrvatskoj vojsci, Tepić se odlučio na čin dizanja u zrak jednog skladišta sa 170 tona streljiva, pri čemu je u smrt odveo i 11 hrvatskih branitelja: Vladimira Makara, Sinišu Paunovića, Dražena Pervana, Ivana Cvrtila, Eduarda Kukala, Stevu Legčevića, Nikolu Petrića, Maria Šimića, Ivana Trogrlića, Marka Tukerića i Milana Vukovića. Njihova tijela dugo nisu bila pronađena jer je eksplozija porušila hrastova stabla koja su popadala.[6] Osim poginulih ljudi, o jakosti eksplozije svjedočio je crni dim koji se podigao visoko iznad grada, a bio je vidljiv i u mjestima udaljenima dvadesetak kilometara. Podrhtavanje tla i pucanje prozora osjetilo se i 30 kilometara od mjesta eksplozije. Udarni val odnio je krovove kuća u Hrgovljanima i u nekoliko drugih okolnih sela. Postrojbe ZNG-a, osim poginulih, imale su još ukupno 17 ranjenih, dok je u bjelovarsku bolnicu ukupno primljeno 100 ranjenika, od kojih su 30 bili vojnici JNA.
Tepićevi posmrtni ostatci službeno nisu potvrđeni, a neslužbeno su pokopani u neobilježenom grobu na zagrebačkom groblju Miroševcu.[1][7]
Narodni heroj Jugoslavije
Predsjedništvo SFRJ 19. studenog 1991. godine majora Milana Tepića je „za izvanredan podvig u borbi protiv neprijatelja prilikom njihovog napada na kasarnu JNA u Bjelovaru“ postumno odlikovala Ordenom narodnog heroja Jugoslavije i proglasilo narodnim herojem Jugoslavije.
Njegovo ime nose ulice u Beogradu, Nišu[8], Bačkoj Palanci, Beški, Inđiji, Kuli, Leskovcu, Novom Sadu (tri ulice), Odžacima, Pirotu, Smederevu, Somboru, Srijemskoj Mitrovici, Temerinu, Velikoj Plani, Vršcu i Zrenjaninu te u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Tesliću i Bosanskoj Gradišci.
Tepićevo ime nosi i vojarna u Jakovu kod Beograda[1], a Republika Srpska po njemu je nazvala orden „za posebne zasluge u ratu“. Dana 29. rujna 2017. u Beogradu mu je otkriven spomenik, što je u Hrvatskoj izazvalo ogorčenje, a na političkom planu pogoršanje hrvatsko-srbijanskih odnosa.[6][9][10][11][12]
Povezani članci
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Telegraf.rs: Istina o smrti poslednjeg narodnog heroja - progovorio sin majora Milana Tepića, objavljeno 27. rujna 2016. godine, pristupljeno 20. rujna 2017. godine
- ↑ 2,0 2,1 (srp.)Milan Galović, Politika: Život i smrt moga oca, objavljeno 28. rujna 2016. godine, pristupljeno 20. rujna 2017. godine
- ↑ R. Dragović, Večernje Novosti: Detalji poslednjeg dana života majora - Tepić je sklonio vojnike u rovove, objavljeno 9. ožujka 2017. godine, pristupljeno 20. rujna 2017. godine
- ↑ „Crtica iz Domovinskog rata u bjelovarskom kraju, pristupljeno 29. rujna 2013.
- ↑ Ubio 11 gardista u Bjelovaru, sad mu Vučić diže spomenik, express.hr, objavljeno 6. ožujka 2017. godine, pristupljeno 8. veljače 2018. godine
- ↑ 6,0 6,1 Sramotni čin: 'Tepić je zločinac i on ne zaslužuje spomenik...', 24sata.hr, objavljeno 9. ožujka 2017. godine, pristupljeno 8. veljače 2018. godine
- ↑ Milijana Rogač, Večernje Novosti: Tražim saborce mog oca Milana Tepića, objavljeno 2. listopada 2016. godine, pristupljeno 20. rujna 2017. godine
- ↑ Glas javnosti: „Bulevar Zorana Đinđića“, Skupština opštine Niš promenila nazive ulice, pristupljeno 13. travnja 2013.
- ↑ Hrvatska oštro prosvjedovala zbog podizanja spomenika časniku koji je raznio skladište oružja kod Bjelovara, objavljeno 7. ožujka 2017. godine, pristupljeno 8. veljače 2018. godine
- ↑ Srpska vlada diže spomenik Milanu Tepiću: 1991. godine je dignuo u zrak vojno skladište i umalo razorio Bjelovar, objavljeno 6. ožujka 2017. godine, pristupljeno 8. veljače 2018. godine
- ↑ Kovač: Srbija se ovime poistovjećuje s vojnom agresijom na Hrvatsku, objavljeno 29. rujna 2017. godine, pristupljeno 8. veljače 2018. godine
- ↑ Dačić provocira: Tepić je bio oličenje časti i morala, Hrvatska širi antisrpsku histeriju, objavljeno 2. listopada 2017. godine, pristupljeno 8. veljače 2018. godine
Vanjske poveznice
- Davor Dijanović: Major Milan Tepić: Prava slika hrvatsko-srbijanskih odnosa. Crtica iz Domovinskog rata u bjelovarskom kraju - Tepić je luđačkim činom iskazao fanatizam jednog majora JNA, Hrvatsko kulturno vijeće, 29. rujna 2013.
- Tepić je bezumnim činom digao u zrak skladište eksploziva i ubio 11 hrvatskih vojnika