| Petar Milutin Kvaternik | |
|---|---|
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 1. kolovoza 1882. |
| Mjesto rođenja | Vučinić Selo kraj Vrbovskog |
| Datum smrti | 10. travnja 1941. |
| Mjesto smrti | Crikvenica |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Opis vojnoga službovanja | |
Petar Milutin Kvaternik (1. kolovoza 1882. Vučinić Selo kraj Vrbovskog – 10. travnja 1941. Crikvenica)[1] hrvatski političar, brat Slavka Kvaternika
Životopis
Nakon gimnazije polazi kadetsku školu, postaje časnik austrougarske vojske u Grazu. Kasnije je završio ratnu školu u Bečkom Novom Mjestu, za vrijeme 1. svjetskog rata borio se na ratištima u Galiciji i na Karpatima, u Kraljevini SHS 1919. godine je umirovljen u činu majora. Po umirovljenju postaje društveno aktivan, radi u društvu Hrvatski radiša,[1] čiji je glavni ravnatelj od 1929.[2]
Pogibija
Kvaternika je 1941. u Crikvenici ubio "jedan nadobudni jugoslavenski časnik, te je ovo ubojstvo Hrvatski radiša iskoristio za osnivanje Kvaternikove zaklade".[2]
Petar Milutin Kvaternik nalazio se u travnju 1941. u Crikvenici, sa skupinom istomišljenika pokušao je 10. travnja upostaviti vlast NDH u Crikvenici, poginuo je u sukobu s jugoslavenskim mornarima predvođenim kapetanom bojnog broda Pleiweissom. Opis tijeka događaja Pleiweissa i onoga objavljenog u tisku NDH podudara se. NDH tisak je pisao da se radilo o hladokrvnom smaknuću, dok je Pleiweiss nastojao Kvaternika i drugove predstaviti kao kukavice. "Zanimljivo je da se i iz Pleiweissova opisa posredno može pretpostaviti da je uistinu bila riječ o smaknuću".[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 226.
- ↑ 2,0 2,1 Mira Kolar, Senjsko područje i Hrvatski radiša od 1904. do 1945., u Senjski zbornik br. 30, 2003., str. 346
- ↑ Mario Jareb, Ustaško-domobranski pokret, Školska knjiga, Zagreb, 2006. str. 584-585