Mnogocvjetna dafina
{{#invoke:Naslov u kurzivu|main}}
| Mnogocvjetna dafina | |
|---|---|
 Plodovi Elaeagnus multiflora | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Rosales |
| Porodica: | Elaeagnaceae |
| Rod: | Elaeagnus |
| Vrsta: | E. multiflora |
| Dvojno ime | |
| Elaeagnus multiflora Thunb. | |
Mnogocvjetna dafina (goumi, lat. Elaeagnus multiflora) grmolika je biljka iz roda Elaeagnus, porodice Elaeagnacea, koja raste u Kini, Japanu te u Sibiru.
Plodovi su ove biljke jestivi te bogati vitaminima i mineralima. U Kini i Japanu smatra se ljekovitom vrstom. Medonosna je biljka. Ima sposobnost vezanja dušika te tako obogaćuje siromašna tla. U Sjevernoj se Americi smatra invazivnom vrstom. Postoji i veći broj uzgojnih odlika (sorte "Sweeet Scarlet", "Red Cherry", "Red Gem", "Sahalinskij 1.", "Taisa", "Krinjon", "Moneron", "Kievskij jobileinoi", "Jagodka", "Jožnij","Kunašir","Šikotan","Dr. Szczepan","Tillamook").
Opis
Goumi je listopadni grm visok od 2 do 8 metara. Listovi su s gornje strane mat zeleni, a s donje srebrnasto bijeli. Cvjetovi su žućkasti, slatkog mirisa. Biljka cvate krajem svibnja, početkom lipnja. Plod je tamno crvenosmeđe do narančastocrvene boje, dozrijeva krajem srpnja, početkom kolovoza.
Sinonimi
- Elaeagnus edulis Siebold ex E.May
- Elaeagnus edulis Siebold ex Carrière
- Elaeagnus isensis Makino
- Elaeagnus jucundicocca2 Koidz.
- Elaeagnus longipes A.Gray
- Elaeagnus multiflora var. edulis (Siebold ex Carrière) C.K. Schneid.
- Elaeagnus multiflora var. multiflora
- Elaeagnus multiflora var. obovoidea C.Y.Chang
- Elaeagnus multiflora var. orbiculata Makino
- Elaeagnus multiflora var. ovoidea Makino
- Elaeagnus multiflora var. siphonantha (Nakai) C.Y.Chang
- Elaeagnus multiflora var. sulcata Makino
- Elaeagnus multiflora var. tenuipes C.Y.Chang
- Elaeagnus odoratiedulis Lavallée
- Elaeagnus rotundifolia Gagnaire
- Elaeagnus siphonantha Nakai
- Elaeagnus umbellata var. siphonantha
Sastav plodova
Plodovi sadrže:
- 11 - 18% šećera
- 1,5 - 2,3 % organskih kiselina
- od 0,18 - 0,46 % pektina
- od 13,2 – 19 mg/100 g vitamina A
- 16 – 33 mg/100 g vitamina C ( po drugim izvorima do 118 mg%)
Sadrži i oko 0,3 - 0,5% tanina.[1] Sadrži još oko 68 mg/kg željeza,te dosta polifenolnih spojeva ( oko 285 – 765 mg %). Također plodovi su bogati aminokiselinama.[2] Sadrže 17 puta više likopena od rajčice.
Povijest
U Europu je unesen negdje oko 1850. godine (Nizozemska). Uzgojem ove voćne vrste prvi su se u Europi počeli baviti Francuzi oko 1877., no uzgoj se nije nikada proširio izvan jednog malog dijela francuske pokrajine Lorraine.[3] Propitivanje mogućnosti uzgoja u Rusiji počinje negdje nakon 1945.godine, no intenzivnije tek oko 2000. godine(mada su prve sadnice unešene u Rusiju još 1926.).[4] U Americi se uzgaja tek zadnjih 10 - 15 godina( prve sadnice uvezene su u SAD prije nekih 100 godina!). U Kini i posebno Japanu goumi je već stoljećima uobičajena i vrlo cijenjena voćna vrsta.
Dodatna literatura
- Jeanne Dericks-Tan, Gabriele Vollbrecht: Auf den Spuren der Wildfrüchte in Europa, Abadi Verlag, Alzenau 2009, ISBN 978-3-00-021129-4 nevaljani ISBN
Vanjske poveznice
-
E. multiflora -
E. multiflora
Izvori
- ↑ http://referatu.net.ua/referats/7569/156885 Pristupljeno 15.09.2015.
- ↑ https://www.nkj.ru/archive/articles/13295/ Pristupljeno 15.09.2015.
- ↑ http://croqcentrevosges.free.fr/goumi.html Pristupljeno 12.10.2015.
- ↑ http://fialka.tomsk.ru/index.php/17-gumi Pristupljeno 11.10.2015.