Hutovska kapetanija
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir bivše zemlje svijeta
Hutovska kapetanija (1802. – 1832.)[1] područje je Hutova i okolice.
Kad se Hadži-beg Rizvanbegović vratio, njegov se otac Zulfikar-beg povukao pred divljim sinom, podijelio stolačku (vidošku) kapetaniju te mu od nje dodijelio hutovsku kapetaniju. [2] Između 1796. i 1806. izgrađeni su bedemi oko kule i tako ona postaje tvrđava. Zanimljivo je kako je kapetanija postojala samo do smrti kapetana Hadži Mehmed-bega Rizvanbegovića, njezinog prvog i jedinog vladara. Poslije kapetanija pripada Hercegovačkom pašaluku čiji je paša bio upravo polubrat Hadži Mehmed-bega Rizvanbegovića Ali-beg, u ratu s kojim je poginuo Hadžibeg Rizvanbegović.[3] Poslije njegove smrti u međusobnom sukobu vojske dvojice braće ugasila se Hutovska kapetanija. U sjedištu kapetanije, hutovskoj vrđavi, Osmanlije su i dalje držale vojne posade manje brojnosti.[3]
Hutovska kapetanija bila je posljednja osnovana kapetanija u Bosni i Hercegovini. Obuhvaćala je mjesto Hutovo i okolna sela. Nastanak kapetanije u svezi je borenja oko vidoške (stolačke) kapetanije u obitelji Rizvanbegovića, u kapetanije u kojoj je Hutovo postojalo kao agaluk.[1]
Vidi
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (Arhivirano 13. svibnja 2011.) (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 84/09.
- ↑ Povijest poznavanja Dinarskog krša na primjeru Popova polja Ivo Lučić, disertacija, Nova Gorica: Sveučilište u Novoj Gorici, 2009., str. 90
- ↑ 3,0 3,1 Od Požarevačkog mira 1718. do Berlinskog kongresa 1878., Općina Neum, 2011.