Lapor

Lopar na Rabu je građen od od eocenskih lapora i pješčenjaka.

Lapor (ili tupina^[1]) je siva ili žućkasta sitnozrnata sedimentna stijena koja se sastoji od kalcita i gline u različitim omjerima. Udio gline se kreće u rasponu od 20 do 80 posto, a kalcita od 35 do 65 posto.^[2] S obzirom na udjel gline i kalcita (ili dolomita) razlikuju se vapnene (kalcitične) gline, lapori i glinoviti vapnenci.^[1] Tvrdoća lapora ovisi o udjelu kalcita, što je udjel kalcita veći to je tvrdoća lapora veća.^[3] S pješčenjakom čini fliš.^[2]

Koristi se kao sirovina za proizvodnju cementa (cementni lapor). Hrvatska je bogata ležištima lapora, a najznačajnija ležišta su u Dalmaciji i Istri koja su morskog podrijetla, eocenske starosti. Miocenske naslage kod Podsuseda su slatkovodnog podrijetla. ^[3]

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 Lapor, proleksis.lzmk.hr, preuzeto 24. listopada 2014.
↑ ^2,0 ^2,1 Lapor, istra.lzmk.hr, preuzeto 24. listopada 2014.
↑ ^3,0 ^3,1 Lapor, enciklopedija.hr, preuzeto 24. listopada 2014.

Nedovršeni članak Lapor koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

[proleksis-1] 1,0 ^1,1 Lapor, proleksis.lzmk.hr, preuzeto 24. listopada 2014.

[istra-2] 2,0 ^2,1 Lapor, istra.lzmk.hr, preuzeto 24. listopada 2014.

[enciklopedija.hr-3] 3,0 ^3,1 Lapor, enciklopedija.hr, preuzeto 24. listopada 2014.

[1]

[2]

[3]