Pirusti

Pirusti su ilirsko pleme koje je naseljavalo rudom bogate krajeve na sjeveru današnje Crne Gore. Tijekom trećeg ilirskog rata, nisu manifestirali neprijateljstvo prema Rimu, pa im je od konzula Lucija Anicija potvrđena sloboda. Pirusti su bili poznati kao rudari, pa su od Rima uživali određene povlastice. Ovo pleme je odigralo ulogu i u dalmatinsko-panonskom ustanku protiv Rima, od 6. do 9. godine.

Piruste spominje i rimski povjesničar Livije u vezi sa događajima iz 167. godine pr. Kr. Naime, Rimljani su tada porazili Makedonce i Ardijejce, a Piruste zbog suradnje nagradili neplaćanjem poreza i dopuštenjem da ostanu nezavisni. Ipak, Pirusti su povremeno zadavali glavobolje Rimljanima vršeći pljačke:

„Cezar se zaputio u Ilirik doznavši da su Pirusti rušilački djelovali u toj, njima susjednoj, rimskoj provinciji. Nakon što je stigao, zapovijedi narodima da regrutiraju vojnike i dovedu ih na određeno mjesto. Čuvši vijesti o tome, Pirusti poslaše ambasadore na noge Cezaru da mu kažu da nije bilo djelovanja s njihove strane po odluci države te se staviše na raspolaganje da poprave štetu. Nakon što ih je saslušao, Cezar im zatraži da daju taoce i odredi dan za njihovu primopredaju; još ih je upozorio da ako ne ispune zadano, povest će rat na njih. Taoci stigoše u određeni dan i zatim Cezar odredi arbitražu među narodima da se izračunaju štete i način nadoknade.”

U 2. stoljeću imperator Trajan je Piruste kao rudarske stručnjake uputio u Daciju kako bi se pobrinuli za tamošnje rudnike zlata.

Izvori

• Livio, LXV, 26,13
• Velleio Patercolo, II, 115,4
• Eutropio, Breviarium ab Urbe condita, VIII,6