Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Portal:Hrvatska/Osnovna tablica/Izabrani članak/03 2015

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 225298 od 16. listopad 2021. u 11:20 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Anton Mahnić Krk
Anton Mahnić Krk

Hrvatski katolički pokret naziv je za više crkvenih i društvenih gibanja te organizacija na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine u prvoj polovici 20. stoljeća koje su nastojale da se organiziranim djelovanjem vjernika laika na sva područja ljudskog života unesu kršćanske vrednote. Područja djelovanja bila su raznolika, a obuhvaćala su socijalna pitanja, udruživanje u zadruge, katolički tisak, odgoj i obrazovanje, odnose Crkve i države, karitativno djelovanje, književnost i umjetnost, pa i politiku. Pokret je okupljao đake, studente, istaknute intelektualce, a proširio se i među seljačkom i radničkom mladeži.

Posljednja godina 19. st. trebala je biti svojevrsna prekretnica u katoličkome javnom životu uopće, a u Hrvatskoj posebno. Papa Lav XIII. proglasio je 1900. jubilarnom, sa željom da ju svi katolički narodi obilježe manifestacijama odanosti vjeri. Po uzoru na slične skupove održane u drugim katoličkim zemljama, i u Hrvatskoj je organiziran katolički sastanak (kongres). Sastanak je održan u Zagrebu, od 3. do 5. rujna 1900. godine. Prisustvovao mu je veći dio hrvatskih nadbiskupa i biskupa. Na Prvome hrvatskom katoličkom sastanku prihvaćeno je osam rezolucija, od kojih se je posebno isticala ona o laikatu i njegovoj ulozi u javnome životu Hrvatske.

Na Mahnićev poziv za organiziranim djelovanjem odaziva se sva katolička sveučilišna mladež. Hrvatski studenti osnivaju svoja društva u sveučilišnim gradovima Pragu, Budimpešti i kasnije u Beogradu. Uz Mahnića pristaju i svi bogoslovski zborovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, zatim đačke Marijine kongregacije, u kojima se rađaju srednjoškolske đačke organizacije. Na poticaj »Hrvatske« iz Beča, »Domagoj« je, zajedno sa Zborom duhovne mladeži, a koji su činili zagrebački bogoslovi, preuzeo organiziranje Prvoga hrvatsko-slovenskog katoličkog kongresa. Taj se je susret održao u Zagrebu, 4. kolovoza 1907., a na njemu su sudjelovali brojni mladi katolici iz svih hrvatskih i slovenskih zemalja, što je pridonijelo učvršćivanju HKP-a i organiziranju srednjoškolske mladeži, koje je potom dobilo zamah.

...Pročitaj cijeli članak