Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj postoji nekoliko teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera. Sama je tema višeznačna i na nju vjerojatno nikada neće biti moguće dati jednostavan i definitivan odgovor. Nova živost i dvojbe o podrijetlu Hrvata, izazvane ostvarenjem samostalne hrvatske države sredinom 1991., samo su povod razmatranju njegove naravi kao znanstvenoga problema, a on je sam po sebi višestruko zanimljiv jer je izrazito interdisciplinaran i metodološki vrlo zahtjevan: kad se valjano razmotri, u njemu se očituje spoznajna podloga historiografske sinteze. To je osobito zanimljiv primjer metodskih pretpostavki interdisciplinarnoga povijesnoga istraživanja.
Ne zna se odakle dolazi naziv Hrvat (prasl. Hъrvatъ, stsl. Hъrvatinъ): iznesene su razne teorije, od povezivanja s egipatskim božanstvima, Karpata, do igre rječima Konstantina VII. Porfirogeneta. Najvjerojatnijom se čini veza s nekim iranskim terminima, kao što su Sarmati. Jedan je argument i naziv ΧΟΡΟΑΘΟΣ (Horoathos) koji se nalazi se na dva kamena ispisana grčkim pismom iz 200. godine, pronađena u luci u grada Tanais na poluotoku Krimu na ušću rijeke Don u Azovsko more, porušenog u 4. stoljeću.