Edhem Mulabdić
| Edhem Mulabdić | |
|---|---|
| Edhem Mulabdić
| |
| osnivač Gajreta | |
| Rođenje | 25. prosinca 1862., Maglaj |
| Smrt | 29. siječnja 1954., Sarajevo |
| Zanimanje | književnik, prosvjetitelj |
Edhem Mulabdić (Maglaj, 25. prosinca 1862. – Sarajevo, 29. siječnja 1954.)[1] hrvatski je i bošnjački književnik.[2] Mulabdić je danas lektirni pisac, a manifestacija "Mulabdićevi dani kulture" u cijelosti je posvećena imenu ovoga književnika.
Životopis[uredi]
Edhem Mulabdić rođen je u Maglaju 1862. godine. Tu je završio mekteb i ruždiju, a nakon toga zaposlio se kao činovnik. Godine 1887. Mulabdić upisuje Učiteljsku školu u Sarajevu i po njenom završetku odmah dobiva posao u Brčkom. Odatle biva premješten u Sarajevo, gdje radi kao nastavnik u Dural-mualimminu, muslimanskoj vjeroučiteljskoj školi. Iza toga je perfekt konvikta Učiteljske škole, zatim nastavnik u Šerijatskoj sudačkoj školi i potom nadzornik osnovne škole. Uskoro biva izabran za narodnog poslanika u Maglaju i na toj dužnosti ostaje sve do siječnja 1929. godine, poslije čega odlazi u mirovinu. Godine 1923. među osnivačima je a od 1929. godine pa sve do smrti i predsjednikom muslimanskoga društva Narodna uzdanica.[2][3] Zauzimao se za približavanje muslimana hrvatskoj nacionalnoj ideji.[2] Zajedno sa Safvet-begom Bašagićem i Osmanom Nuri Hadžićem pokreće list Behar 1. svibnja 1900. (urednik lista od 1901. do 1906. godine)[4], a 1903. godine osniva i društvo Gajret.
U svome dugom životu bio je prije svega prosvjetitelj, a onda i uspješan književnik. Svoj prosvjetiteljski rad prenosi i na književno stvaralaštvo. Roman Zeleno busenje slovi kao najznačjnije djelo ovog autora, ali i kao prvi bošnjački roman[5]. Nova vremena je roman manjega značaja, ali neosporan dokument za izučavanje tog dijela povijesti o kom se u romanu govori. Budući da je Mulabdić i prvi bošnjački novelist, bitno je spomenuti i zbirku novela Na obali Bosne. Mnoštvo članaka i didaktičkih tekstova ostalo je rasuto po časopisima koje je pisac uređivao ili u njima surađivao. Za vrijeme NDH javljao se u mnogim časopisima. ↓1 Zbog kontakata sa vođama NDH bio je izopćen, poslije Drugoga svjetskog rata mu je suđeno, a ostao je i bez svoje mirovine. Umro je u Sarajevu 29. siječnja 1954. godine.
Danas je Mulabdić lektirni pisac i pomalo mu se vraća značaj koji je imao za razvoj bošnjačke kulture i prosvjete. Maglajska manifestacija "Mulabdićevi dani kulture" u cijelosti je posvećena imenu i djelu ovog značajnog književnika.
Bibliografija[uredi]
Romani[uredi]
- Zeleno busenje: pripovijest: (sa tumačem turskih riječi), Matica hrvatska, Zagreb, 1898.
- Nova vremena: (slika iz novijeg života u Bosni), Tisak i naklada Prve muslim. nakl. knjižare i štamparije (Muhamed Bekir Kalajdžić), Mostar, 1914.
Pripovijetke[uredi]
- Rukoviet šale, zbirka šaljivih pripovijedaka, Sarajevo, 1893.
- Na obali Bosne: crtice, zbirka pripovijedaka, Matica hrvatska, Zagreb, 1900.
- Nesretan unuk
- Đuro Prepelica
- Aga i kmet
- Lov
- Tahiraga
- Novo vrijeme
Crtice[uredi]
- Šehiti (Behar, br. 1., 1900./1901.)
- Kućni rahatluk (Behar, br. 1., 1900./1901.)
- Ihtijar Sejfo (Behar, br. 2., 1901./1902.)
- Zekonja (Behar, br. 2., 1901./1902.)
- Bunbar (Behar, br. 2., 1901./1902.)
- Jedna rotacija (Behar, br. 5., 1904./1905.)
- Bajram
- Uspomene u narodu
Novele[uredi]
- Dva trgovca (Behar, br. 1., 1900./1901.)
- Kumovi
- Garib
- Nišan
- Tajno pismo
Članci[uredi]
- Naša djeca prije mekteba
- Učitelj narodu
Ostalo[uredi]
- Kod starog djeda
- Osmanlija
- Bijela medžidija (Behar, br. 1., 1900./1901.)
- Prvi ezan (Behar, br. 4., 1903./1904.)
- Na Ilidžu (Behar, br. 5., 1904./1905.)
- Crtice (Sarajevo, 1907.)
- Svak na posao (Sarajevo, 1934.)
- Izabrane pripovijesti (Matica hrvatska, Zagreb, 1944.)
- Izabrana djela, 2 sv. (knj. 1, Zeleno busenje: roman iz doba okupacije Bosne i Hercegovine; knj 2, Pripovijetke), Svjetlost, Sarajevo, 1974.[6][7][8]
Bilješke[uredi]
- "Za NDH kao musliman (koji se ističe "vlastitim živim osjećajem hrvatske pripadnosti" i koji je među prvima pokrenuo "svjesno i otvoreno usmjeren hrvatski pokret među muslimanima", kako je sam pisao) svojim je napisima zauzimao značajno mjesto."[3]
Izvori[uredi]
- ↑ Edhem Mulabdić (avlija.me/portreti) (pristupljeno 29. prosinca 2014.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Hrvatska enciklopedija: Mulabdić, Edhem, pristupljeno 1. siječnja 2015.
- ↑ 3,0 3,1 Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9 nevaljani ISBN, str. 285.-286.
- ↑ Životopis Edhema Mulabdića (svjetlopis.web44.net/zivotopisi) (pristupljeno 29. prosinca 2014.)
- ↑ Mulabdić ef. Edhem (bosnjaci.net) (pristupljeno 29. prosinca 2014.)
- ↑ Edhem Mulabdić (biografija) (scribd.com) (pristupljeno 29. prosinca 2014.)
- ↑ Edhem Mulabdić, vrsni pozavalac ljudi i vremena (avlija.me) (pristupljeno 29. prosinca 2014.)
- ↑ Katalog Knjižnica grada Zagreba: Mulabdić, Edhem, pristupljeno 1. siječnja 2015.
Vanjske poveznice[uredi]
- Selmanović, Alija, Briga Edhema Mulabdića o jeziku, // Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, br. 1. (1955.), str. 18.-22. (Hrčak)
- Alija Nametak, Edhem Mulabdić (Sarajevske uspomene, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1997, str. 67-85.)
| |||||