Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nordijsko vijeće

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 21053 od 2. kolovoz 2021. u 03:15 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Zastava Nordijskog vijeća
Radni jezici Danski
Norveški
Švedski
Sjedište Kopenhagen
Nordijsko Vijeće:

Osnovano
Predsjednik
Direktor (Tajnik)


1952.
Erkki Tuomioja
Jan-Erik Enestam

Nordijsko Vijeće ministara

Osnovano
Predsjednik
Generalni tajnik


1971.
Cristina Husmark Pehrsson
Halldór Ásgrímsson

Veličina
 - Članice
 - Sa Grenlandom
19
1,318,412 km²
3,493,000 km² (7)¹
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
45
24,299,610
18.7/km² (6.9/km²
Valute Danska kruna
Norveška kruna
Islandska kruna
Švedska kruna
Euro
Vremenska zona UTC 0 do +2 (-3)¹
¹ uključujući Grenland

Nordijsko vijeće ili Nordijski Savjet i Nordijsko vijeće ministara je kooperativni forum parlamenata i vlada Nordijskih zemalja. Osnovano je poslije drugog svjetskog rata i prve odluke vijeća su donijete 1952. godine o zajedničkom tržištu, socijalnom osiguranju i slobodnom kretanju ljudi bez putovnica za građane zemalja članica.

Članice

Države:

Autonomne regije:

Organizacija

Gustoća naseljenosti u regiji.

Nordijsko vijeće i Nordijsko vijeće ministara imaju sjedište u Kopenhagenu i u drugim gradovima članica, kao i u okolnim zemljama. Vijeće nema nikakvu samostalnu moć, ali odluke vijeća se mogu poslati na nacionalne parlamente na usvajanje. Iako su neke članice u NATO savezu (Danska, Island i Norveška), dok su Finska i Švedska neutralne, Nordijsko vijeće nije uključeno u vojne akcije i vojne organizacije.

Danski, norveški i švedski jezici se koriste kao radni jezici u organizaciji.

Nordijsko vijeće ima cilj uspostavljanja međuparlamentarne suradnje, dok Nordijsko vijeće ministara, osnovano 1971. godine, ima ulogu međudržavne suradnje.

Povijest

1960.-ih postojali su planovi da se Nordijsko vijeće razvije kao Europska Ekonomnska Zajednica. Donijeta je odluka o osnivanju nove organizacije NorkEk sa sjedištem u Malmöu. Takvu odluku nije ratificirala jedino Finska, zbog svoj posebnog odnosa sa SSSR-om. Bez Finske, ideja je odbačena, poslije čega su Danska i Norveška se odlučili pristupiti EEZ-u. Danska je postala članica EEZ-a 1973. godine, iste godine kada je Norveška odbacila prijedlog na referendumu. Švedska nije podnijela zahtjev za članstvo, zbog svoje neutralne politike. Grenland je kasnije izašao iz EEZ-a 1985. godine, odlukom referenduma.

Švedska i Finska postale su članice Europske Unije 1995. Norveška nije zbog drugog neuspješnog referenduma. Islanđani i Ferojci su i dalje, u velikom broju protiv članstva u EU, iako je Island zbog gospodarske krize, 2009. godine, započeo proces punopravnog članstva u EU.

Vanjske poveznice