Folnegovićevo naselje
Folnegovićevo naselje, poznatije pod nazivom Folka, je zagrebačko gradsko naselje (kvart) smješten južno od Slavonske avenije i istočno od Avenije Marina Držića. Nastala je u drugoj polovici pedesetih godina dvadesetog stoljeća kao radničko naselje, a ime je dobilo po Franu Folnegoviću, hrvatskom političaru i publicistu iz devetnaestog. stoljeća.
Osnovni podaci[uredi | uredi kôd]
Smještaj[uredi | uredi kôd]
Folka je smještena blizu poznate "petlje", proteže se od Avenije Marina Držića na zapadu do ulica Grada Chicaga i Savica I na istoku, te od Slavonske avenije na Sjeveru do ulica Tita Strozzija i Dane Duića na jugu. Administrativno se nalazi na krajnjem zapadu gradske četvrti Peščenica - Žitnjak, a pokriva dva mjesna odbora: veći, mjesni odbor Fonegovićevo naselje, i manji mjesni odbor "Oton Župančić" (bivši mjesni odbor hrvatskog književnika Mile Budaka).
Što se drugih kvartova tiče, Folka na zapadu graniči s Trnjanskom Savicom, na sjeveru sa Sigečicom, na istoku sa Savicom-Šanci, a na jugu s Borovjem.
Površina i broj stanovnika[uredi | uredi kôd]
I površinom i brojem stanovnika, Folka je jedan od najmanjih zagrebačkih kvartova. Površina kvarta je 50,32ha što čini oko 0,08% površine grada Zagreba, a prema popisu stanovništa iz 2011. godine ima 4.835 stanovnika, što čini oko 0,6% ukupnog broja stanovnika u gradu. Kada bi bila naselje, Folka bi bila 82. naselje po veličini u Hrvatskoj, odmah iza Vodica, a ispred Stobreča, Delnica i Drniša.
Ime[uredi | uredi kôd]
Kvart je nazvan po Franu Folnegoviću, hrvatskom političaru i publicistu i XIX. stoljeća. Nije poznato zašto je i na čiju inicijativu nazvan baš po Folnegoviću, što je prilično zanimljivo jer je kvart nastao i dobio krajem pedesetih godina XX. stoljeća za vrijeme komunističkog režima, dok je Folnegović bio vođa Stranke prava i zastupnik u Gradskom poglavarstvu, a zagovarao je interese srednjeg i bogatijeg građanstva, onoga što je tadašnji režim nazivao buržoazijom. U devedesetim godinama XX. stoljeća počeo se forsirati naziv Trstik, vjerojatno zbog političkih konotacija vezanih uz Folnegovića, no on nikada nije formalno prihvaćen i s vremenom se izgubio. Danas se Folnegovićevo naselje gotovo uvijek naziva Folka, do te mjere da mnogi koji znaju za Folku niti ne znaju da je pravi naziv kvarta Folnegovićevo naselje.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prve zgrade u Folki sagrađene su u drugoj polovici pedesetih godina prošlog stoljeća na sadašnjem sjeverozapadnom dijelu kvarta. Ubrzo se krenulo i u izgradnju osnovne škole, čija je gradnja počela 1962. godine. Prvi, manji neboder, useljen je 1962./63. godine. Završetak škole se odužio zbog velike poplave 1964. godine pa je sama zgrada u potpunosti dovršena 1966. Poslije poplave sagrađena je i većina ostalih zgrada u kvartu, uglavnom četvero i peterokatnica, a nešto kasnije sagrađena su i tri velika nebodera. Dovršen je i vozački poligon te športski tereni oko osnovne škole. 1984. dovršava se tzv. "bijela zgrada" s atomskim skloništem, a 1987. godine otvaraju se islamski centar i džamija na samom istoku kvarta. Od kraja Domovinskog rata nije sagrađena niti jedna stambena zgrada osim tzv. "nove zgrade" u Gavellinoj ulici, no obnovljen je Hrvatski geološki institut, izgrađen veliki (i dijelom nedovršeni) centar Instituta građevinarstva Hrvatske te tvornica Coca-Cole. Zadnja veća investicija u Folki je izgradnja sportskog centra Nur u sklopu islamskog centra te spomen park muslimanima poginulima u Domovinskom ratu.
Odgoj, obrazovanje i znanost[uredi | uredi kôd]
U Folki se nalaze dva dječja vrtića - DV Vladimira Nazora i DV Milana Sachsa; gradski popravni dom za maloljetnike, Osnovna škola Lovre pl. Matačića te Hrvatski geološki institut.
OŠ Lovre pl. Matačića[uredi | uredi kôd]
Osnovna škola je napravlje 1966. godine, a u više navrata je povećavana: 1967. godine sagrađena je športska dvorana, 1971. sportski tereni i prometni poligon za školska natjecanja, a početkom 2000-ih obnavljaju se tereni i neki dijelovi škole. Iako danas nosi ime svjetski poznatog dirigenta Lovre pl. Matačića, nije se oduvijek tako zvala. Prvo ime joj je bilo Osnovna škola Miloje Pavlovića po ravnatelju više škola u Srbiji i kasnije narodnom heroju, a nosila ga je do hrvatske nezavisnosti kada, 1991. godine, škola mijenja ime u Osnovna škola Mile Budaka po hrvatskom piscu i ministru u ustaškoj vladi. Nakon manje od tri godine škola ponovno mijenja ime u Osnovna škola Pešćenica kako će se zvati tek 23 dana da bi 29. travnja 1994. dobila današnji naziv.
Sport i rekreacija[uredi | uredi kôd]
Zbog specifične planske arhitekture, Folka ima više od deset uređenih dječjih parkova i na desetke livada. Uz dječja igrališta, u kvartu postoje i četiri betonska te pet travnatih nogometnih terena, četiri betonska košarkaška terena, dva boćališta i tri stola za stolni tenis, a u planu je izgradnja teniskih terena. Također, na manje od deset minuta vožnje biciklom od Folke nalaze se popularna rekreacijska središta Zagrepčana - Bundek i savski nasip.
Iako jedan od najmanjih kvartova, Folka ima nogometni klub NK Nur osnovan 2000. godine. Unatoč tome, kao stari radnički kvart, gotovo svi stanovnici Folke navijaju za Dinamo. Kvart je uvijek bio jaka baza Bad Blue Boysa, što se da zaključiti i po većini kvartovskih zidova te desecima grafita, između ostaloga i najvećeg navijačkog grafita u Hrvatskoj dužeg od 200 metara, za što je prvenstveno zaslužna kvartovska ekipa Riot Squad Folka.
Poznate osobe i popularna kultura[uredi | uredi kôd]
Kao prilično problematičan, a k tome još i mali, radnički kvart, broj ljudi koji su postali poznati je nevelik. Poznato je da je u kvartu odrasla Jelena Veljača, glumica, scenaristica, spisateljica i kolumnistica; kao i pjevačica Anđa Marić. Folka se gotovo nije spominjala u popularnoj kulturi, pa se jedini spomen imena kvarta može naći u pjesmi "Kužiš spiku" legendarnog rap dvojca tram 11.