Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Grevijeva zebra

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 203409 od 8. listopad 2021. u 03:42 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Grevijeva zebra
Status zaštite

Status zaštite: Ugroženi

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Perissodactyla
Porodica: Equidae
Rod: Equus
Podrod: Equus (Hippotigris)
Vrsta: E. (Hippotigris) grevyi
Dvojno ime
Equus (Hippotigris) grevyi
Oustalet, 1882.
Raspon
Karta rasprostranjenosti grevijeve zebre.
Karta rasprostranjenosti grevijeve zebre.

Grevijeva zebra (lat. Equus (Hippotigris) grevyi) je najveća vrsta zebre. Prepoznatljiva je po uskim prugama i velikim zaobljenim ušima. Živi u istočnoj Africi - Keniji i Etiopiji. Ime je dobila po francuskom predsjedniku Julesu Grévyju, kome je vlada Abesinije 1880.-ih tih poklonila jedan primjerak te vrste.

Opis

Po izgledu se vidljivo razlikuje od ostalih vrsta zebri. To je najveća vrsta iz porodice konja (Equidae}, ako ne računamo domaće pasmine. Visoka je 1,45 do 1,60 m u ramenima i duga 2,5 - 2,75 m, od glave do repa. Rep je dugačak do 75 cm. Teška je između 350 i 450 kg.

Ima vrlo uske i gusto raspoređene pruge. Na vratu su malo šire. Pruge su im, za razliku od ostalih vrsta zebri, izražene i na nogama, sve do kopita. Jedino im je trbuh bijel, bez pruga. Uši su im vrlo velike i okrugle. Glava im je velika, izdužena i uska, a griva visoka i podignuta.

Rasprostranjenost

Nekada je živjela u većem dijelu Kenije, Etiopije, Eritreje i Somalije. Danas se održala samo u sjevernoj Keniji i dijelovima južne Etiopije, gdje se nalaze izolirane populacije. Prilagođena je na polusušne ravnice, prekrivene grmljem i gustiš, iako za vrijeme suša više voli predjele bogate vodom.

Prehrana

Hrani se uglavnom travom, premda također jede lišće, šiblje i koru drveća. Provodi veliki dio dana na ispaši.

Ponašanje

Udružuju se u manje skupine na kraće razdoblje, od nekoliko mjeseci. Mužjaci uglavnom provode vrijeme sami, na teritoriju koju obilježavaju gomilama balege. Pare se sa ženkama koje lutaju po njihovoj teritoriji. Mužjaci se bore između sebe za teritorij i ženke.

Ženke rađaju po jednog mladunca svake druge godine. Mladi ne piju vodu prva tri mjeseca života, hraneći se samo mlijekom.