Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Organizacija redakcije

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 200879 od 7. listopad 2021. u 01:52 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Organizacija redakcije je način ustroja i podjele rada unutar nje.

Da bi redakcija funkcionirala unutar nje mora postojat: glavni urednik, zamjenik urednika, urednici rubrika, te novinari koji su najbrojniji djelatnici u svakoj redakciji. Uredništvo je softverski dio cjelovitog novinskog pogona ili poduzeća.

U dnevno- informativnoj službi se primaju sve tekuće vijesti. Ovaj dio uredništva za dnevne listove je najznačajniji, u njemu je zaposleno najviše osoblja, jer se u njemu uređuje najveći broj stranica lista. Redakcije mogu imati i dopisnike iz drugih gradova u zemlji i u inozemstvu. U informativno-političkim redakcijama obično se razlikuju novinari za vanjsku i unutrašnju politiku, gospodarstvo, obrazovanje, socijalnu politiku, zdravstvo, kulturu, sport i druga, često i uža područja. No ni ta podjela nije pravilo. Da bi došao do informacija, novinar se služi dokumentacijom, opažanjem i razgovorom. Pri obradbi informacija, bira ono što je u tom trenutku bitno za temu koju obrađuje, u opsegu koji mu određuje prostor u novinama ili vrijeme predviđeno za emitiranje. Pritom se mora truditi da informacije prenese vjerno, a tekst napiše tako da bude privlačan, razumljiv i pismen.

Organizacija novina

U organizaciji novinskog medija razlikujemo sljedeće podsustavne cjeline: nastanak informacija za tisak, priprema tekstova za tisak i tiskarstvo. Vrlo bitni sustavi su softerski (koji se odnosi na priređivanje tekstova) i hardverski (koji se odnosi na tehnologiju tiskanja lista).

Organizacija radija

Za razliku od novina, koje su jednodimenzijski grafički medij, radio je jednodimenzijski zvučni medij, koji odašilje informacije govorom, glazbom i ostalim zvukovnim signalima. Otkrićem elektriciteta i njegove mogućnosti prijenosa zvučnih signala započinje nova era u verbalnoj komunikaciji.

Organizacija televizije

Osim elektroničkih računala, televizija je najveći izum 20.stoljeća u području novinarstva, jer je sintetizirala novine. Ona je jedinstveni sustav audio vizuelnog sustava. Zbog toga osjetilnog sinergetskog djelovanja, televizija je najdojmljiviji medij.