Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

U ime obitelji

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Inačica 200385 od 7. listopad 2021. u 00:30 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Udruga građana
Datoteka:U ime obitelji logo.png
Naziv udrugeUdruga U ime obitelji
Skraćeni nazivU ime obitelji
PredsjednikIvan Munjin
Datum osnivanja15. svibnja 2013.
Registarski broj21010233
Broj članova653.902
Adresa udrugeVodnikova 9, Zagreb

U ime obitelji je hrvatska građanska udruga osnovana s ciljem prikupljanja potpisa za raspisivanje narodnoga ustavotvornoga referenduma kojime bi glasači izravno odlučili o unošenju odredbe u Ustav Republike Hrvatske kojom bi se brak odredio kao životna zajednica muškarca i žene. Okuplja tridesetak drugih udruga i tisuće volontera.[1]

Udruga ističe mišljenje kako isključivo životna zajednica žene i muškarca predstavlja brak. Pokret smatra i da istospolni roditelji ne mogu zadovoljiti potrebe djece za obitelji koja se po njihovome mišljenju sastoji od oca i majke, iako prijedlog referendumskog pitanja nisu ograničili isključivo na to. Pokret službeno ili neslužbeno podržavanju Rimokatolička Crkva, rimokatoličke organizacije, desne političke stranke kao i većina vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj.

Prijedlogu se protivi LGBT zajednica čijim bi članovima unošenjem predložene odredbe ustavom bilo onemogućeno sklapanje istospolnoga braka, vladajuće i ostale lijeve političke stranke itd. Smatraju kako bi time bila povrijeđena jednakost LGBT zajednice u odnosu na ostale građane Republike Hrvatske kao i njihova ljudska prava.

Udruga je uz pomoć brojnih dobrovoljaca od 12. do 26. svibnja 2013. prikupila 749.316 potpisa.

Hrvatski sabor, odnosno savez vladajućih političkih stranaka, namjeravao je raspisati referendum kojim bi glasači odlučivali hoće li Sabor odlučivati o unošenju predložene odredbe u Ustav Republike Hrvatske. Zbog toga se sastao Ustavni sud Republike Hrvatske i temeljem jednoglasne odluke izdao priopćenje kako referendumsko pitanje nije treba li Sabor odlučivati o unošenju predložene odredbe u Ustav već unošenje predložene odredbe ako se građani tako odluče.[2] Ustavni sud naglasio je i kako Europski sud za ljudska prava dosadašnjim presudama istospolni brak nije priznao ljudskim pravom.[3]

Referendum na zahtjev glasača koji su podpisali prijedlog udruge „U ime obitelji” je prvi narodni ustavotvorni referendum održan u Hrvatskoj. Provođenje referenduma predviđeno je za nedjelju, 1. prosinca 2013. godine.

Potreban broj potpisa

Štand inicijative "U ime obitelji" na Trgu bana Jelačića u Zagrebu

Od 1990. do danas raspisana su samo dva referenduma na državnoj razini (1991. za samostalnost Hrvatske i 2012. za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji) i oba su potakle stranke s većinom u Saboru, dok su drugi mogući referendumi propali uslijed formalnih ili nekih drugih razloga. U studiji GONG-a objavljenoj 2012. godine "Analiza referenduma u Hrvatskoj u odnosu na europske standarde" kaže se: građani moraju u roku od 15 dana prikupiti minimalno 10% potpisa birača od ukupnog broja birača u Hrvatskoj ili cca. 450.000 potpisa![4]

  • U travnju 2013. godine objavljen je podatak da je za izbore za Europski parlament, prema Zakonu o registru birača[5] registrirano 3.740.951 birača,[6] što je 763.814 manje birača od ukupnog broja birača. Inicijativa "U ime obitelji" i dio medija tu su objavu protumačili na način da ukupan broj potpisa koje je potrebno prikupiti (10% od ukupnog broja birača[7][8]) za raspisivanje referenduma iznosi 374.096 potpisa.
  • Mjesec dana kasnije, 10. svibnja 2013. Ministarstvo uprave, u skladu sa Zakonom o registru birača,[9] objavljuje na svojim internetskim stranicama broj birača za lokalne izbore: 3.758.638.[10]
  • Tijekom akcije prikupljanja potpisa, 23. svibnja 2013., predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin istupio je s informacijom kako je za raspisivanje referenduma potrebno prikupiti 450.000 potpisa, s obrazloženjem da je u Registru birača na dan 12. svibnja 2013. (dan kada je započela akcija prikupljanja potpisa) bilo 4.514.984 birača.[11] Po popisu stanovništva 2011. Republika Hrvatska je imala ukupno 3.487.034 punoljetnih stanovnika,[12] no na referendumu prema Zakonu o referendumu (članak 5.)[13] mogu sudjelovati svi državljani bez obzira na prebivalište. To uključuje i državljane bez prijavljenog prebivališta u Republici Hrvatskoj (tzv. "dijaspora"), čime se ukupan broj birača penje na 4.514.984 birača.

Volonteri udruge "U ime obitelji" su u 14 dana skupili ukupno 749.316 potpisa građana za održavanje referenduma, te ih 14. lipnja predali Hrvatskom saboru, što je dvostruko više od minimalnog broja potpisa potrebnog za raspisivanje referenduma.[14]

Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku nekoliko tjedana nisu pristupili provjeri potpisa, zbog čega je udruga „U ime obitelji” uputila javne prosvjede. Po pristupanju provjeri potpisa, temeljem slučajnoga uzorka potpisa iz 52 kutije, zaključili su s pouzdanošću od 95% kako je udruga „U ime obitelji” prikupila između 665.995 i 701.902 valjanih potpisa glasača odnosno potpise više od 10% svih glasača koliko je najmanje potrebno za raspisivanje referenduma.

Referendum

S obzirom da je Inicijativa uspjela prikupiti potreban broj potpisa, referendumsko pitanje glasi:

Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?

U ime obitelji podršku spomenutoj definiciji braka izražava geslom

brak = žena + muškarac, sve ostalo je nešto drugo.

Motivi

Francusko proljeće 2013.

Francusko proljeće 2013. i francuska inicijativa Gradonačelnici za djecu izravan su poticaj pokretanju Inicijative.[15] Uključene udruge građana procijenile su kako je bolje ne čekati da Vlada iziđe s konkretnim prijedlozima zakona, koji su već u pripremi, pa onda reagirati jer bi u tom slučaju Vlada određivala dinamiku, vrijeme rasprave u Hrvatskom saboru (to bi moglo biti i vrijeme turističke sezone i godišnjih odmora), mogućnost hitne procedure itd. Procijenile su kako bi u tom slučaju reakcija organizacija civilnog društva vjerojatno bila zakašnjela i bilo bi ju moguće lakše pogrešno interpretirati, kao usmjerenu "protiv Vlade i homoseksualaca" umjesto "za brak i obitelj".

„Ako je za većinu ljudi u Hrvatskoj brak takva zajednica i sve ono što iz nje proizlazi, mi smatramo da je naše pravo to izreći i da želimo da to štiti Ustav. ... Vi stalno imate fokus da se nekome nešto želi zabraniti; nije poanta u zabrani. Poanta je u tome da se govori istina o stvarima onakve kakve one jesu. Istina jest da je brak zajednica žene i muškarca. Zajednica ili veza dvoje ljudi istoga spola, vi ju možete nazvati kako god želite. Možete odrediti proceduru - kako, što je vrhunac te zajednice ili tog para, ali brak se znade što je. Mi želimo jasno reći da nema nekakve dileme u Hrvatskoj, ako je takva situacija. Možda se pokaže na referendumu da većina ljudi ne misli tako. Ali ako se pokaže da misli da je žena plus muškarac jednako brak, a sve ostalo je nešto drugo, onda mi želimo da ti ljudi imaju pravo to izreći. Mislim da je politički, građanski, ljudski, kršćanski (vi se pozivate na kršćanstvo), nekorektno ušutkivati ljude, ne dat im da kažu, što je ono što oni osjećaju i misle u ovom trenutku u Hrvatskoj.”
(Željka Markić iz inicijative U ime obitelji tijekom debate u HRT-ovoj emisiji Govornica 16. svibnja 2013.)


Od susjednih zemalja, Mađarska je definirala brak kao zajednicu žene i muškarca ustavom koji je stupio na snagu 2012.,[16] kojem su građani višestruko pružili snažnu podršku na ulicama,[17][18][19] unatoč napadima stranih medija.[20][17] Osim Mađarske, sljedeće države u Europi Ustavom onemogućuju sklapanje braka istospolnim parovima: Bjelorusija, Bugarska, Latvija, Litva, Moldavija, Crna Gora, Poljska, Slovačka,[21] Srbija i Ukrajina.

Ciljevi

Inicijativa svoje ciljeve definira ovako:

  1. Osigurati da Ustav i zakoni Republike Hrvatske definiraju brak jedino kao životnu zajednicu žene i muškarca te na taj način spriječiti izjednačavanje istospolnih partnerstva i braka, posvajanje djece od strane istospolnih parova te nametanje izjednačavanja istospolnih partnerstva i braka kao društveno općeprihavaćene norme
  2. Jamčiti trajnu zakonsku zaštitu djece, braka i obitelji
  3. Učvrstiti pouzdanje građana da mogu donositi pozitivne društvene promjene i dati poruku svim nositeljima vlasti da moraju poštivati općeljudske vrijednosti te brak kao zajednicu žene i muškarca kao dio kulture i identiteta hrvatskog naroda
  4. Osigurati da se o temama vezanim za odgoj, brak i obitelj govori u razdoblju prije lokalnih izbora (19. svibnja 2013.), da se politički predstavnici očituju o tim temama te da se građani stavovima političara o braku i obitelji koriste kao jednim od važnih kriterija u odabiru političkih predstavnika na lokalnoj razini

Po konkretnom pitanju raspisivanja referenduma, u materijalima za volontere navedeno je kako je cilj prikupiti minimalno 400.000 potpisa.[22] Predstavnici Inicijative su na konferenciji 22. svibnja, prilikom objave o prikupljenih 380.000 potpisa ponovili da žele prikupiti više kako bi se osigurali u slučaju da određeni broj bude poništen zbog nečitkog upisa i inih razloga.[23]

Podrška

Inicijativa je dobila podršku svih većih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, a uputila je i poziv svim političkim strankama u Republici Hrvatskoj da se pridruže akciji prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma. Poziv je upućen i predsjedniku Ivi Josipoviću,[24] koji se distancirao od poziva.[25] Podršku su izrazile četiri parlamentarne stranke (HDZ, HSP AS, HSS i HDSSB) i četrnaest izvanparlamentarnih, a protivljenje dvije parlamentarne (HNS i SDSS) i tri izvanparlamentarne. Suzdržanima su se izjasnile dvije parlamentarne stranke (IDS i Bošnjačka demokratska stranka Hrvatske). Pet parlamentarnih stranaka (SDP, Hrvatski laburisti, DC, HGS, HSU) nisu odgovorili na poziv inicijative.[26] Neke od njih su se u narednom periodu jasno pozicionirale protiv inicijative "U ime obitelji".

Kritike

plakat inicijative "glasaj protiv" u Dubrovniku

Prema mišljenju LGBT aktivista i niza organizacija civilnog društva okupljenih pod Platformom 112 inicijativa je usmjerena širenju homofobije i narušavanju Ustavom zajamčenih ljudskih prava.[27]

Osnovna kritika pravnih stručnjaka koji se protive ovoj inicijativi je da se uvođenjem definicije braka kao zajednice muškarca i žene u Ustav ne postiže osnovni cilj ove inicijative, "zaštita institucije braka", kao ni "zaštita djece i obitelji". Ovom se definicijom rezervira samo riječ "brak" za zajednicu žene i muškarca, dok sadržaj prava i obaveza koje se stječu brakom ostaje slobodna i za druge pravne oblike. Budućim zakonodavcima je moguće donošenje zakona o registriranom partnerstvu kojim se istospolnim partnerima mogu dodijeliti potpuno jednaka prava i karakteristike braka (imovinska prava, registracija u javnim uredima, posvajanje djece...), samo pod drugim nazivom.[28]

Neki utjecajni mediji su iznosili i kritike na način prikupljanja potpisa. Iznesene su tvrdnje da su volonteri u nekim slučajevima prikupljali potpise po kućama i stanovima građana i na radnim mjestima i tako prekršili Zakon o referendumu, koji propisuje da se potpisi smiju prikupljati samo na označenim mjestima koji su prethodno prijavljeni tijelima jedinice lokalne samouprave. Također, iznesene su sumnje da inicijativa nije prijavila nadležnim policijskim upravama sva mjesta na kojima su se prikupljali potpisi, kako to propisuje Zakon o referendumu. Konačno, zakonitost postupka prikupljanja potpisa dovođena je pod sumnju i zbog toga što potpisi nisu prikupljani na unaprijed označenim i uvezanim arcima.[29][30][31]

Kritika je organizirano artikulirana kroz Facebook grupu U ime svake obitelji[32] u čijem se opisu navodi: "Građanska inicijativa U ime obitelji okuplja pojedince, obitelji i građanske udruge koje promiču netoleranciju, diskriminaciju i suzbijanje općih ljudskih prava. Građanska inicijativa U ime svake obitelji okuplja pojedince, obitelji i građanske udruge koje promiču toleranciju, prihvaćanje i opća ljudska prava za sve."

Inicijativi "U ime obitelji" su se suprostavili tadašnji premijer Zoran Milanović[33] i predsjednik Ivo Josipović.[34]

Židovska općina Zagreb je izrazila svoje protivljenje održavanju referenduma o ustavnoj definiciji braka. U svom priopćenju navode da je ovo referendumsko pitanje zadiranje u prava manjina i protivno članku 3. Ustava. Iako ne promiču istospolne brakove, ova inicijativa, po njihovim riječima, umanjuje prava manjina i zato je opasna po društvo, na što je židovska zajednica posebno osjetljiva s obzirom na iskustvo Holokausta.[35] Ovo je prva vjerska zajednica koja se otvoreno zjasnila protiv ove inicijative. S njima se nije složio Europski rabinski centar koji je dao punu potporu inicijativi. Po njima je usporedba inicijative s holokaustom uvredljiva.[36][37]

Hrvatsko sociološko društvo u svom priopćenju za javnost, izdanom povodom nastupa Željke Markić na Novoj TV u sučeljavanju sa Sandijem Blagonićem 27. studenog 2013., navodi da se opetovanim pozivanjem na tzv. teksašku studiju pokušava dati znanstveni legitimitet tvrdnjama da je za djecu nepovoljno odrastanje u homoseksualnim obiteljima iako podaci na kojima je ona bazirana to ne pokazuju. Njeno korištenje Hrvatsko sociološko društvo smatra namjernim pokušajima manipulacije znanstvenim istraživanjima koja štete kako ugledu struke tako i točnom informiranju javnosti.[38][39]

Fizički i drugi napadi na volontere

Na više mjesta volonteri su napadnuti verbalno i/ili fizički.[40][41][42] Od 50 napada prijavljenih policiji najviše ih se dogodilo u Zagrebu i Rijeci.[43] U Hrvatskom saboru zastupnik Željko Reiner zatražio je da parlament stane u zaštitu volontera građanske inicijative 'U ime obitelji' ocjenjujući nedopustivim da ljudi bivaju prebijani i paljeni jer se netko ne slaže s njihovim mišljenjem.[43] Zatražio je reakciju premijera i pučke pravobraniteljice.[43]

Povodom nazivanja inicijative U ime obitelji homofobnom od strane nekih organizacija civilnog društva i više utjecajnih medija te možebitno posljedičnih višestrukih fizičkih i verbalnih napada na volontere koji ju provode reagirao je Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava.

„Činjenica da se netko ne slaže sa stajalištima gay populacije, ne znači da je zato primitivan, nazadan i slično, nego da drugačije misli. ... HHO se „protivio i danas se protivi zakonu ulice, moralu linča i psihologiji rulje.“ ... Upravo stoga, podižemo danas svoj glas protiv pravog pogroma koji se odigrava na javnim površinama u RH prema aktivistima i volonterima građanske inicijative „U ime obitelji“, koji prikupljaju potpise za referendum tražeći da se u Ustav RH unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca.”
(Izjava HHO-a o pravu na referendum)


Odnos medija

Mainstream mediji su u početku ignorirali i u sporednim tekstovima podcjenjivali Inicijativu.[44] Nakon ponovnog napada na volontere U ime obitelji u Zagrebu, u Jutarnjem listu objavljen je tekst u kojem se tvrdi: mnoge je scena nasmijala, a većina prolaznika je sa simpatijama promatrala događaj.[44][45][46] Volonteri su zatim nastojali naglasiti kako je laž da su građani Zagreba odobravali nasilje te su se u javnosti pojavile optužbe da Jutarnji list potiče nasilje prema građanima koji sudjeluju u prikupljanju potpisa.[44][47]

U prvoj najavnoj rečenici Dnevnika HTV-a, emitiranog 26. svibnja 2013. u 19:30 voditelj i urednik Zoran Šprajc rekao je da se potpisnici zahtjeva za raspisivanjem referenduma zagovaraju „homofobnu izmjenu Ustava“. U daljnjem tijeku priloga, voditelj je iznio tvrdnju kako je cilj inicijative „da se u Ustav unese homofobna odredba“. Predstavnici inicijative od HRT-a su pismom zatražili ispriku zbog vrijeđanja potpisnika zahtjeva za referendumom.

Kad je Sabor odlučio raspisati referendum, neki mediji kao Jutarnji list i index.hr, su se otvoreno svrstali protiv referenduma. Jutarnji list je otvoreno dao prostor protivnicima refereduma. Portal dnevno.hr je 12. studenog 2013. objavio kako je Jutarnji list objavio sliku gdje volontere inicijative naziva idiotima.[48]

Udruga U ime obitelji je zatražila izuzeće udruge GONG kao promatrača na referendumu zbog njihove pristranosti.[49][50] Izvršni direktor GONG-a je odgovorio da oni ionako ne žele promatrati jer su oni zauzeli stav protiv referenduma.[51][52] Na stranu protiv se svrstao i tportal.hr.

Dana 16. studenog 2013. riječki dnevnik Novi list je naslovnicu posvetio referendumu o braku, javno izražavajući stajalište uredništva tih novina "Mi smo protiv".[53][54]

Na sam dan referenduma na televizijama sa nacionalnom koncesijom ogromna većina novinara je držala stav protiv.

Odnos zakonodavne i izvršne vlasti

Neki od vladajućih saborskih zastupnika pokazali su nesklonost Inicijativi, uključujući premijera. Oni su ponavljali da se ovim referendumom zagovara "kršenje ljudskih prava" te da je "protuustavno" i uporno su odbijali pomisao da se uopće raspiše referendum. Ustavni sud je zauzeo stajalište da "nema neustavnih promjena ustava". Kad je udruga U ime obitelji skupila potrebni broj potpisa vlast je odugovlačila s njegovim provođenjem. Naposlijetku je bila prisiljena raspisati referendum. Među vladajućom koalicijom tada se pojavio glas da referendum nema trenutni pravni učinak nego da će biti tek kad se odobri u Saboru. Ustavni sud se nije složio s njima naglašavajući da je referendum obvezujući za sve.[55][56]

Izvori

  1. ↑ U ime obitelji - O nama
  2. ↑ Priopćenje o narodnom ustavotvornom referendumu, Ustavni sud Republike Hrvatske, 14. studenog 2013.
  3. ↑ Priopćenje o narodnom ustavotvornom referendumu, Ustavni sud Republike Hrvatske, 14. studenog 2013.
  4. ↑ gong.hr, Analiza referenduma u Hrvatskoj u odnosu na europske standarde, Irena Pereša i Dragan Zelić, Zagreb, veljača 2012., str. 4
  5. ↑ Zakon o registru birača, pristupljeno 03. listopada 2013.
  6. ↑ www.vlada.hr, Ministar Bauk: "Prema novom Zakonu o registru birača, popis birača je dio registra koji se sastavlja za svake izbore.", "Broj birača s prebivalištem u RH je 3.738.708, broj onih birača bez prebivališta u RH, a koji su se aktivno registrirali, je 2.243, što znači da je ukupan broj birača u popisu birača 3.740.951.", objavljeno 5. travnja 2013., pristupljeno 21. svibnja 2013.
  7. ↑ Zakon o referendumu
  8. ↑ Ustav Republike Hrvatske, članak 86.
  9. ↑ Zakon o registru birača, pristupljeno 03. listopada 2013.
  10. ↑ www.uprava.hr, po županijama: PDF dokument, objavljeno 10. svibnja 2013., pristupljeno 25. svibnja 2013.
  11. ↑ Grbin inicijativi: Za referendum vam treba više od 450.000 potpisa
  12. ↑ DZS: Stanovništvo prema spolu i starosti
  13. ↑ Zakon o referendumu
  14. ↑ Leko primio potpise
  15. ↑
    „Zašto definirati? Zato što, jako su nas iznenadili, zgrozila su nas događanja u Francuskoj. Zgrozile su nas one slike, na ulicama gdje ljudi izražavaju svoja mišljenja, pri čemu ih vlada potpuno ignorira. Zakon obiteljski u Hrvatskoj jasno kaže da je brak životna zajednica žene i muškarca. Mi želimo da to uđe i u Ustav. Tako da zakonodavac ni u kojem trenutku, bilo ova vlada, bilo koja druga, ne bi imao nedoumica oko toga što društvo u Hrvatskoj o tome misli. Da ne bi onda ispalo: 'Mi nismo razumjeli... da vi mislite o braku drugačije.' Prema tome, mi koristimo pravne mehanizme, demokratske mehanizme.”
    (Željka Markić, ispred inicijative U ime obitelji u emisiji Govornica, HRT, 16. svibnja 2013.)

  16. ↑ Pro-life odredbe u mađarskom Ustavu šokirale EU
  17. ↑ 17,0 17,1 Je li Mađarska europski problem zbog kršćanstva?
  18. ↑ Preko 100,000 Mađara izašlo na ulice
  19. ↑ 250,000 ljudi na ulicama Budimpešte
  20. ↑ Vladu napadaju jer štiti obitelj i pravo na život
  21. ↑ Slovački parlament izglasao ustavnu zaštititu braka – zajednice žene i muškarca
  22. ↑ Upute za koordinatore i volontere na mjestima izjašnjavanja birača
  23. ↑ 380 tisuća građana za brak između žene i muškarca
  24. ↑ Građanska inicijativa 'U ime obitelji' obraćanjem Ivi Josipoviću spašava instituciju braka
  25. ↑ dnevno.hr, Predsjednik Josipović: "Nije potrebno da me bilo koja udruga gura na javnu scenu na taj način.", "Kad je riječ o vrijednosnim sudovima, isto tako sam vrlo jasno rekao da Hrvatska mora biti zemlja jednakih mogućnosti i šansi za sve građane, a isto tako kad je riječ o nediskriminaciji s obzirom na spol, spolnu orijentaciju i rodnu orijentaciju.", objavljeno 8. lipanj 2013., pristupljeno 3. listopad 2013.
  26. ↑ Priopćenje – konferencija za novinare 16. 5.
  27. ↑ Priopćenje Platforme 112 vezano za inicijativu prikupljanja potpisa građana/-ki pod nazivom „U ime obitelji“
  28. ↑ Intervju sa prof. dr. Sanjom Barić, predstojnicom Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i vanjskom članicom Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora
  29. ↑ Kršenja pravila prikupljanja potpisa - tportal.hr
  30. ↑ Kršenja pravila prikupljanja potpisa - metro-portal.
  31. ↑ Potpisi za crkveni referendum idu na provjeru zbog nepravilnosti - Jutarnji list
  32. ↑ U ime svake obitelji
  33. ↑ [1], pristupljeno 16. studenog 2013.
  34. ↑ [2], "Mislim da odredba o definiranju braka kao zajednice žene i muškarca ne pripada u Ustav. Izići ću na referendum i glasovati protiv", pristupljeno 16. studenog 2013.
  35. ↑ Priopćenje Židovske općine Zagreb po pitanju referenduma o ustavnoj definiciji braka, pristupljeno 19. studenog 2013.
  36. ↑ http://www.vecernji.hr/za-i-protiv/rabinski-centar-europe-u-potpunosti-podrzavamo-u-ime-obitelji-906143
  37. ↑ http://www.vecernji.hr/za-i-protiv/rabinski-centar-europe-u-potpunosti-podrzavamo-u-ime-obitelji-906143
  38. ↑ Priopćenje za javnost, hsd.hr, 29. studenog 2013., pristupljeno 29. studenog 2013.
  39. ↑ Priopćenje za javnost, hsd.hr, 29. studenog 2013., pristupljeno 29. studenog 2013.
    1. Preusmjeri Predložak:PDF
  40. ↑ JabukaTV: Homoseksualac zapalio štand ‘U ime obitelji’ uz poruku: ‘Isus voli pedere’
  41. ↑ www.bitno.net, "Agresivni napadi na volontere inicijative ‘U ime obitelji’ – jedan štand zapaljen, volonterka ozlijeđena", objavljeno 15. svibnja 2013., pristupljeno 26. svibnja 2013.
  42. ↑ Za Jutarnji list nasilje protiv neistomišljenika je simpatično
  43. ↑ 43,0 43,1 43,2 Prikupljeno 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o braku
  44. ↑ 44,0 44,1 44,2 Za Jutarnji list nasilje protiv neistomišljenika je simpatično
  45. ↑ Likaplus.hr "U ime obitelj" - novi napad
  46. ↑ Jutarnji list / Pankerice razbile štand crkvenih aktivista udruge 'U ime obitelji' koji su protiv gay brakova!
  47. ↑ Dnevno.hr / Pankerice napale štand na Cvjetnom, a Jutarnji piše da su građani to gledali s odobravanjem
  48. ↑ portal dnevno.hr navodi poveznicu na stranicu jutarnjeg lista gdje se nalazi slika idiotiINLINE_612305S0.jpg
  49. ↑ http://www.vecernji.hr/hrvatska/u-ime-obitelji-zatrazili-izuzece-gong-a-tijekom-referenduma-901888
  50. ↑ http://www.jutarnji.hr/u-ime-obitelji-protiv-gonga-traze-od-dip-a-da-ih-izuzmu-od-nadgledanja-referenduma/1138615/
  51. ↑ http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/297670/U-ime-obitelji-trazi-izuzece-GONG-a-na-referendumu.html
  52. ↑ http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/103835-gong-ne-zeli-promatrati-provedbu-referenduma.html
  53. ↑ http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Mi-smo-PROTIV pristupljeno 16. studenog 2013.
  54. ↑ https://twitter.com/carmensite/status/401606072214896641/photo/1 pristupljeno 16. studenog 2013.
  55. ↑ http://zgexpress.net/ustavni-sud-upozorio-referendum-je-obvezujuci-za-sve/
  56. ↑ http://www.vecernji.hr/hrvatska/pedja-grbin-nije-u-pravu-odluka-na-referendumu-je-obvezujuca-634381

Vanjske poveznice

Logotip Wikizvora
Logotip Wikizvora
 WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Isprika HRT-a građanima RH
Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
 Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: U ime obitelji


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=U_ime_obitelji&oldid=200385"