Gutenbergova Biblija

Fotografija jednog od primjeraka Gutenbergove Biblije u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu

Detalj ručnog crtanja u bibliji

Gutenbergova Biblija je tisak prvog prijevoda Biblije na latinski jezik tzv. Vulgata. Ta zasluga pripada Johannesu Gutenbergu iz Mainza koji je s radom započeo 1455. godine.

Vjeruje se da je ukupni broj primjeraka Biblije bio oko 180; 45 na pergamentu i 135 na papiru. Prije toga trebalo je oko tri godine da bi se dovršila jedna knjiga, upravo koliko je Gutenbergu trebalo za sve ove primjerke. U svojoj inačici Biblije Gutenberg je koristio iluminacije. Zbog tog ručnog rada može se reći da je svaki primjerak njegove Biblije unikatan.

Biblija je napravljena u dvije inačice: jedna sa 42 retka po stranici a druga sa 36. Kada se govori o Gutenbergovoj Bibliji misli se obično na onu sa 42 retka.^[1] Neki stručnjaci, poput Richarda Schwaba i Thomasa Cahila, smatraju da je Biblija sa 36 retka starija i da je ona sa 42 retka tiskana kasnije.^[2] Drugi npr. Richard W. Clement, smatraju da se Biblija sa 36 retka po stranici tiskala prvi put 1458., tri godine poslije Biblije sa 42 retka, ali je korišten stariji oblik slova.^[3]

2003. postojalo je 11 kompletnih primjeraka Gutenbergove Biblije očuvane na pergamentu. Postoji još jedan primjerak Novog zavjeta također na pergamentu. Osim toga postoji još 48 primjeraka otisnutih na papiru. Najviše kopija nalazi se u Njemačkoj: 11 primjeraka. U četiri grada postoje po dva primjerka Parizu, Moskvi, Mainzu i Vatikanu. U London su tri prijmerka Biblije a u New Yorku četiri.

Mjesta na kojima se čuvaju primjerci Biblije

Belgija (1)

Bibliotheque Universitaire u Monsu (druga kopija na Leuvensovom sveučilištu je uništena)

Danska (1)

Det Kongelige Bibliotek u Kopenhagenu

Francuska (3)

Bibliothèque nationale de France u Parizu (jedan od tri perfektna pergament primjerka)
Bibliotheque Mazarine u Parizu
Bibliotheque Municipale u Saint-Omer

Japan (1)

Svučilište Keiou u Tokijo

Poljska (1)

Biblioteka Seminarium Duchownego u Pelpinu

Portugal (1)

Nationalna knjižnica u Lisabonu

Rusija (2)

Ruska gradska knjižnica u Moskvi
Sveučilište Lomonosov u Moskvi

Švicarska (1)

Bibliotheca Bodmeriana u Colognyju

Španjolska (2)

Biblioteca Universitaria y Provincial u Sevilli
Biblioteca Pública Provincial u Burgosu

Ujedinjeno Kraljevstvo (8)

British Library u Londonu
Lambeth Palace Library u Londonu
Bodleian Library u Oxfordu
Cambridge University Library u Cambridgu
Eton College Library u Etonu
John Rylands Library u Manchesteru
National Library of Scotland u Edinburghu

Njemačka (12)

Gutenberg Museum u Mainzu (2 primjerka)
Landesbibliothek u Fuldi
Universitätsbibliothek u Leipzigu
Niedersächsische Staats-und Universitätsbibliothek u Göttingenu
Staatsbibliothek u Berlinu
Bayerische Staatsbibliothek u Münchenu
Stadt- und Universitätsbibliothek u Frankfurt am Main
Hofbibliothek u Aschaffenburgu
Württembergische Landesbibliothek u Stuttgartu
Stadtbibliothek u Trieru
Landesbibliothek u Kasselu

SAD (10)

Library of Congress u Washingtonu
New York Public Library u New York Cityju
Pierpont Morgan Library u New York Cityju (jedan primjeran na pergamentu i dva na papiru)
Harvardovo sveučilište u Cambridge, Massachusetts
Beinecke Rare Book and Manuscript Library na sveučilištu Yale u New Havenu, Connecticut
The Scheide Library nq Princeton sveučilištu u Princetonu, New Jersey
Indiana University Library na Indiana University Bloomington u Bloomingtonu (samo Novi zavjet)
Harry Ransom Humanities Research Center na University of Texas at Austin u Austinu
Henry E. Huntington Library u San Marinu, Kalifornija
Bill Gates (osnivač Microsofta) vlasnik je jednog primjerka kojeg je kupio na aukciji 1994. za 30,8 mil. dolara