Johann Georg Reißmüller (Litomerice 20. veljače 1932.- Frankfurt na Majni 10. prosinca 2018.) njemački novinar, publicist, bivši urednik i suizdavač dnevnih novina Frankfurter Allgemeine Zeitung.[1] Zapamćen kao politički čvrsto ukotvljeni u judeokršćanski uljudbeni krug s izvrsnim poznavanjem komunizma i zemalja jugoistočne Europe.[2]
Životopis
Djetinstvo provodi u Češkoj[1]. Nakon Drugog svjetskog rata je 1946.[3] obitelj mu je prognana iz Sudeta kao rezultat Beneševa dekreta o ‘kolektivnoj krivnji’ tamošnjih Nijemaca[2] u Zapadno Pomorje.[3] Krajem 1950. odlazi u Zapadni Berlin,[1] gdje doktorira pravo.
Od 1957. - 1961. urednik pravničkog časopisa JuristenZeitung (JZ).[4][5]
1961. počinje djelovati u FAZ.[4] i od 1967. 1971.[4] kao dopisnik u Beogradu. Bavio se tematikom istočnoeuropskih komunizma, jugoslavenskog socijalizma i crkve.[5] Od 1974. je bio jedan od pet su-urednika FAZ.
1991. u svojim člancima snažno podržava međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije.[6] 1995. primio je počasni doktorat Zagrebačkog sveučilišta.[7]
1. ožujka 1999. završio svoj put kao urednik Frankfurter Allgemeine Zeitunga. 10. prosinca 2018. godine preminuo je u Frankfurtu na Majni.
Utjecaj na njemačku politiku
Komentari i uvodnici u Frankfurter Allgemeine Zeitung imali su znatan utjecaj na političke odluke njemačke vlasti.[8]
Skoro svakodnevno u glavnon komentaru u FAZ-u kritizirao je njemačku vladu zbog odvraćanja pogleda i nečinjenja, dok se tamo u jugoistočnoj Europi, nedaleko od granice Njemačke, odigravala agresija praćena jednim krvavim ratom. Pri tome nije bilo nevažno da je dr. Reißmüller bio u jako dobrim osobnim odnosima sa tadašnjim saveznim kancelarom Helmutom Kohlom. Ambasador Choburg, jedan važan suradnik H.D. Genschera opisao je to ovako: “Njegovi stalni uvodnici, činili su stalni pritisak na Koholovu politiku. I Kohl se izjasnio za priznanje jer mu je bilo dosta te diskusije.
Odlikovanja
- Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je počasni doktorat dr. Johannu Georgu Reißmülleru 5. travnja 1995. u području društvenih znanosti [9]
- posthumno je gospodinu Reismülleru dodijeljeno odlikovanje Red kneza Branimira s ogrlicom za osobite zasluge u priznanju hrvatske neovisnosti i promicanje istine o Domovinskom ratu.[10]
Literatura
- Johann Georg Reißmüller, Rat pred našim vratima: uzroci hrvatske tragedije,Otvoreno sveučilište, 1995, ISBN 9536054191, 9789536054190
Povezani članak
Vanjske poveznice
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 http://www.welt.de/print-welt/article497489/Kampfgesaenge.html
- ↑ 2,0 2,1 Gojko Borić: PREMINUO VELIKI PRIJATELJ HRVATSKE Johann Georg Reissmüller CroExpress. 17. prosinca 2018. Pristupljeno 12. prosinca 2019.
- ↑ 3,0 3,1 Péter Hahn: Literatur in Frankfurt: ein Lexikon zum Lesen. Athenäum, 1987, ISBN 3-610-08448-0, S. 459.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 K. Knauf.: Criticón. 1988, Ausgaben 105-116, S. 117.
- ↑ 5,0 5,1 Wort und Wahrheit. Band 24, Herder, 1969, S. 192.
- ↑ http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/anerkennung-sloweniens-und-kroatiens-vor-20-jahren-oder-es-wird-zerfallen-11602228.html
- ↑ Johann Georg Reißmüller geehrt. In: Frankfurter Allgemeine Zeitung. 23. Januar 1995, Nr. 19, S. 4.
- ↑ Michael Martens: Oder es wird zerfallen: Die Anerkennung Sloweniens und Kroatiens als unabhängige Staaten zum 15. Januar 1992 kam ein halbes Jahr zu spät. Dennoch gehörte sie zu den wenigen klugen Entscheidungen der europäischen Balkanpolitik Ende des vergangenen Jahrhunderts. Auf den Spuren eines Marschs in die Katastrophe und seiner Mythen. In: Frankfurter Allgemeine Zeitung, 12. Januar 2012, Seite 7.
- ↑ http://www.unizg.hr/nc/vijest/article/preminuo-pocasni-doktor-sveucilista-u-zagrebu-dr-johann-georg-reissmueller/
- ↑ https://narod.hr/hrvatska/foto-predsjednica-posthumno-odlikovala-johanna-georga-reismullera-za-zasluge-u-priznanju-hrvatske-i-promicanje-istine-o-domovinskom-ratu
Nedovršeni članak Johann Georg Reißmüller koji govori o novinaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.