Tatlinov toranj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 189018 od 4. listopada 2021. u 22:35 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir kip

Tatlinov toranj ili Spomenik Trećoj Internacionali (ruski: Памятник III Интернационалу) bio je avangardni projekt sovjetskog kipara Vladimira Tatljina izgrađen 1920. [1]

Povijest i opis projekta

Vladimir Tatljin dobio je narudžbu 1919. za izradu budućeg Sjedišta Treće Internacionale i spomenika Oktobarske revolucije - koji se trebao podići u Lenjingradu. [1]

Tatlin je sa svojim timom Kreativnim kolektivim u kom su bili; Josif Merzon, Pavel Vinogradov i Tevel Marković, napravio model visok 6,7m svog nebičnog tornja - prve potpuno geometrijske arhitektonske forme, koja je izložena za vrijeme 8. Sveruskog kongresa sovjeta održanog u prosincu u Moskvi i Lenjingradu 1920. [2]

Maketa Tatlinovog tornja u Londonskoj kraljevskoj akademiji

Taj konstruktivistički toranj trebao je biti visok 396 m, dakle najviša građevina na svijetu (Eiffelov toranj koji je tad bio najviši - ima samo 300 m). Čelična spiralna konstrukcija - trebala je biti nosač za njegovu unutrašnjost; od stakla i čelika; koja bi imala tri etaže u obliku kocke, piramide i cilindra, koje bi se okretale oko svoje osi - svaki u svom pravcu, i različitom brzinom. [1]

Prvi kat u obliku kocke, trebao se je vrtiti oko svoje osi ravno godinu dana (u njoj su trebale biti konferencijske dvorane i biblioteke), sljedeći kat u obliku piramide, rotaciju bi izvelo za jedan mjesec. To je trebao biti prostor za Centralni izvršni komitet, sekretarijat i sva ostala vodeća tijela Treće Internacionale. Završni prostor u obliku cilindra, bio je namjenjen - novinarima i informacijskom centru, on se trebao okretati oko svoje osi za jedan sat. [2]

Reakcije

Reakcije na izloženi model bile su različite Majakovskom se projekt dopao, ali se kolegama iz struke Lisickom i Gabou nije, kao ni Trockom koji je rekao da nije praktičan.

Kako se ekonomsko stanje u Sovjetskom Savezu 1921. pogoršalo, projekt je zaboravljen, i nikad izveden. [2]

Izvori

Vanjske poveznice