Istočna Franačka
Istočna Franačka (latinski Francia Orientalis, Regnum Francorum Orientalium) je bila država nastala diobom franačke države. Prostirala se prostorom današnje Austrije, Hrvatske, Lihtenštajna, Njemačke, Slovenije i Švicarske. Sjedište joj je bilo u Regensburgu i Frankfurtu.
Službeni jezik i liturgijski jezik bio je latinski. Platežno sredstvo bili su solidi, triensi, denari i pfennizi.
Povijest
Dioba se zbila 10. kolovoza 843. u ugovorom kojeg se sklopilo u Verdunu. Korijeni te podjele su sukobi među karolinškim nasljednicima koji su izbili za vladanja Ludovika Pobožnog (778.–840.), a rezultirali trogodišnjim građanskim ratom 840.-843. godine. Carstvo je podijeljeno na Zapadnu, Istočnu Franačku, te Italiju s Lotaringijom. Lotar je još dobio Niske Zemlje, Porajnje, Srednju Franačku, carski naslov te aachensku palaču. Konačni raspad je bilo smrću cara Karla Debelog 888. godine. [1] U građanskom je ratu Karlo Ćelavi se udružio s polubratom Ludvigom Njemačkim osporavajući nasljedstvo svom bratu Lotaru, nominalnom karolinškom caru Franaka i caru Rimljana (ovo je bio Karlov naslov, koji su poslije često uzimali carevi Svetog Rimskog Carstva od Otona nadalje).