Prepad

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 169332 od 28. rujna 2021. u 22:19 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Britanski komandosi uništavaju njemačko skladište municije u okupiranoj Norveškoj za vrijeme prepada u prosincu 1941.

Prepad u vojnoj terminologiji označava iznenadni napad u pravilu ograničenih ciljeva ili opsega nakon koga se napadač nastoji što brže vratiti u svoju bazu ili na svoje početne položaje, prije nego što neprijatelj na njega stigne prikladno reagirati. Glavni element prepada je iznenađenje, i u tome je sličan zasjedi; od nje se razlikuje što se neprijatelj aktivno napada umjesto da se čeka njegov dolazak. Prepadi u pravilu vrše na jedinice ili objekte koji su izolirani od glavnine neprijateljskih snaga - udaljena uporišta, pozadinske objekte ili, što je u povijesti bio najčešći slučaj, civilna naselja.

Ciljevi prepada su izazvati paniku, konfuziju ili demoralizaciju u neprijateljskim redovima; uništiti njegovu ratnu opremu i oslabiti logističke resurse uz istovremeno jačanje vlastite logistike zapljenjivanjem neprijateljske opreme; zarobljavanje neprijatelja u svrhu dobavljanja obavještajnih podataka ili oslobađanje vlastitih zarobljenika od neprijatelja. Tradicionalni i najčešći cilj prepada kroz povijest je, pak, bila pljačka.

Prepadi uz zasjede predstavljaju jedan od najstarijih oblika vojne taktike, a sve do pojave civilizacije i stvaranja redovnih vojski je predstavljao srž vojne taktike; u raznim plemenskim društvima dan-danas predstavlja jedini oblik ratovanja. Prepadi predstavljaju srž gerilske strategije, a njih u neprijateljskoj pozadini također primjenjuju i posebno izvježbane tzv. specijalne snage kao što su SAS, Zelene beretke i Specnaz.

Iznenađenje kao ključni element za uspjeh prepada obično naglasak stavlja na što veću mobilnost napadačkih snaga, koje se neprijatelju nastoje približiti u manjim skupinama, i to noću ili uz korištenje meteroloških i zemljopisnih prilika. Razvoj pomorstva u 2. tisućljeću pr. Kr. je omogućio da se prepadi vrše na morsku obalu, a razvoj zrakoplovstva u 20. stoljeću je omogućio da se prepadi vrše uz pomoć zračnog desanta.

Povezani članci

Literatura

  • Simpkin, Richard and Erickson, John, Deep Battle: The brainchild of Marshal Tukhachevskii, Brassey's Defence Publishers, London, 1987
  • Black, Robert W., Col., Cavalry raids of the Civil War, Stackpole Books, Mechanicsburg, Pennsylvania, 2004
  • Gat, Azar, "War in Human Civilization", Oxford University Press, Oxford, 2006
  • Griffith, Paddy (1995). The Viking Art of War. London: Greenhill Books. ISBN 1853672084 
  • Hanson, Neil (2003). The Confident Hope of a Miracle. London: Corgi. ISBN 0552149756 
  • Longmate, Norman (1990). Defending the Island. London: Grafton. ISBN 0586208453 
  • Crowley, Roger (2008). Empires of the Sea. London: Faber & Faber. ISBN 9780571232314 
  • Rogers, Clifford (2000). War Cruel and Sharp. Woodbridge: Boydell Press. ISBN 0851158048 
  • Rogers, Clifford (2007). Soldiers Lives Through History: The Middle Ages. Westport, Connecticut: Greenwood Press. ISBN 9780313333507