Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Prepad

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 169332 od 28. rujan 2021. u 22:19 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Britanski komandosi uništavaju njemačko skladište municije u okupiranoj Norveškoj za vrijeme prepada u prosincu 1941.

Prepad u vojnoj terminologiji označava iznenadni napad u pravilu ograničenih ciljeva ili opsega nakon koga se napadač nastoji što brže vratiti u svoju bazu ili na svoje početne položaje, prije nego što neprijatelj na njega stigne prikladno reagirati. Glavni element prepada je iznenađenje, i u tome je sličan zasjedi; od nje se razlikuje što se neprijatelj aktivno napada umjesto da se čeka njegov dolazak. Prepadi u pravilu vrše na jedinice ili objekte koji su izolirani od glavnine neprijateljskih snaga - udaljena uporišta, pozadinske objekte ili, što je u povijesti bio najčešći slučaj, civilna naselja.

Ciljevi prepada su izazvati paniku, konfuziju ili demoralizaciju u neprijateljskim redovima; uništiti njegovu ratnu opremu i oslabiti logističke resurse uz istovremeno jačanje vlastite logistike zapljenjivanjem neprijateljske opreme; zarobljavanje neprijatelja u svrhu dobavljanja obavještajnih podataka ili oslobađanje vlastitih zarobljenika od neprijatelja. Tradicionalni i najčešći cilj prepada kroz povijest je, pak, bila pljačka.

Prepadi uz zasjede predstavljaju jedan od najstarijih oblika vojne taktike, a sve do pojave civilizacije i stvaranja redovnih vojski je predstavljao srž vojne taktike; u raznim plemenskim društvima dan-danas predstavlja jedini oblik ratovanja. Prepadi predstavljaju srž gerilske strategije, a njih u neprijateljskoj pozadini također primjenjuju i posebno izvježbane tzv. specijalne snage kao što su SAS, Zelene beretke i Specnaz.

Iznenađenje kao ključni element za uspjeh prepada obično naglasak stavlja na što veću mobilnost napadačkih snaga, koje se neprijatelju nastoje približiti u manjim skupinama, i to noću ili uz korištenje meteroloških i zemljopisnih prilika. Razvoj pomorstva u 2. tisućljeću pr. Kr. je omogućio da se prepadi vrše na morsku obalu, a razvoj zrakoplovstva u 20. stoljeću je omogućio da se prepadi vrše uz pomoć zračnog desanta.

Povezani članci

Literatura

  • Simpkin, Richard and Erickson, John, Deep Battle: The brainchild of Marshal Tukhachevskii, Brassey's Defence Publishers, London, 1987
  • Black, Robert W., Col., Cavalry raids of the Civil War, Stackpole Books, Mechanicsburg, Pennsylvania, 2004
  • Gat, Azar, "War in Human Civilization", Oxford University Press, Oxford, 2006
  • Griffith, Paddy (1995). The Viking Art of War. London: Greenhill Books. ISBN 1853672084 
  • Hanson, Neil (2003). The Confident Hope of a Miracle. London: Corgi. ISBN 0552149756 
  • Longmate, Norman (1990). Defending the Island. London: Grafton. ISBN 0586208453 
  • Crowley, Roger (2008). Empires of the Sea. London: Faber & Faber. ISBN 9780571232314 
  • Rogers, Clifford (2000). War Cruel and Sharp. Woodbridge: Boydell Press. ISBN 0851158048 
  • Rogers, Clifford (2007). Soldiers Lives Through History: The Middle Ages. Westport, Connecticut: Greenwood Press. ISBN 9780313333507