Trijeslovina

Tanin.

Hrastove šiške i željezov(II) sulfat su sastojci željezno-galne tinte.

Trijeslovina, treslovina odnosno tanin (fra. tannin: treslovina) je prirodni organski spoj. U biti su prirodni organski spojevi (tvari biljnog podrijetla), uglavnom esteri aromatskih hidroksikarboksilnih kiselina (polifenoli) s viševalentnim alkoholima ili šećerima. Nalaze se u dijelovima mnogih biljaka, posebno u šiškama, od kojih se najčešće dobivaju. Također se nalaze u stablima i listovima određenih biljaka, a sadrže ih i zeleni plodovi koji zbog toga imaju gorak okus. Sazrijevanjem plodova količina tanina u njima se smanjuje. Crnomu čaju daju gorak okus, utječu na kvalitetu crnih vina. Reagiraju s bjelančevinama, želatinu čine netopljivom te su se prije često koristili u industriji za štavljenje kože, stežu tkivo, pa služe kao adstringens (sredstvo koje steže tkivo), a koristi se i kao tekstilno bojilo. Također ima primjenu u medicini i prehrambenoj industriji. Tanin u hrani je prehrambeni aditiv pod nazivom E181.

Ljekovitost tanina i njihova uporaba je višestruka:

• posjeduju protubakterijska i protugljivična svojstva;
• sužavaju krvne žile;
• ublažavaju i liječe proljev;
• djeluju protiv trovanja različitim tvarima i drugo.

Željezno-galno crnilo

Podrobniji članak o temi: Željezno-galno crnilo

Željezno-galno crnilo ili željezno-galna tinta je ljubičasto-crna ili smeđe-crna tinta izrađena od soli željeza i taninskih kiselina (galna kiselina) iz biljnih izvora (hrastove šiške). Bila je to standardna tinta koja se u Europi koristila u razdoblju između 5. i 19. stoljeća, ostala je u širokoj upotrebi i do 20. stoljeća a prodaje se i danas.

Izvor

• Hrvatska enciklopedija, Broj 2 (Sl-To), str. 633.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 978-953-6036-40-0 .