Ujgurski jezik
Ujgurski jezik ئۇيغۇر تىلى Uyghur tili ئۇيغۇرچە Uyghurche | |
| Države govorenja: |
 NR Kina
|
| Regije govorenja: |
Xinjiang |
| Etnicitet: | Ujguri |
| Broj govornika: | između 8 i 11 milijuna [1][2] |
| Rang: | |
| Razredba: | turkijski *karlučki |
| Pismo: | povijesno ujgursko pismo, danas arapsko pismo |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | ug |
| ISO 639-2: | uig |
| ISO 639-3: | uig |
| Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika | |
Ujgurski jezik (ISO 639-3: uig; uighuir, uighur, uiguir, uigur, uygur, weiwuer, wiga), jezik istočnoturkijske skupine altajskih jezika, kojim govori oko 8.788.690 ljudi u Kini, Kazahstanu, Afganistanu (3.000), Mongoliji 1.000 (1982). i azijskom dijelu Turske 500 (1981)[3].
Većina govornika (Ujguri), živi u Kini 8.400,000 (2000 popis), a znatno manje u Kazahstanu 300.000 (1993). Ima više dijalekata centralnoujgurski, hotan (hetian) i lop (luobu) u Kini; tarančski ili kulja u Afganistanu i Kazahstanu, njime govore Taranči; kashgar-yarkand, također u Afganistanu i Kazahstanu.
U Turskoj se ujgurski govori u regijama Kayserija i Istanbula. U Mongoliji se kulturno asimiliraju u Halha Mongole.
Svoj jezik Ujguri zovu Уйғур /ئۇيغۇر (ujġgur / uyghur).
Izvori
Vanjske poveznice
- Wikipedija na ujgurskom jeziku
- ujgursko-engleski rječnik
- ujgursko-engleski rječnik
- ujgursko-kineski rječnik
- Ujgursko-arapsko pismo
- Ethnologue (14th)
- Ethnologue (15th)
| |||||||||||||||||||||||