Hrvatska zajednica
| Hrvatska zajednica | |
|---|---|
| Osnovana | 17. srpnja 1919. |
| Raspuštena | 1926. |
| Sastavljena od | Starčevićeva stranka prava
|
| Nasljednica | Hrvatska federalistička seljačka stranka |
| Sjedište | Zagreb |
| Država djelovanja | Hrvatska |
| Ideologija | Liberalizam
|
| Politički položaj | Centar |
Hrvatska zajednica bila je politička stranka liberalnoga građanskog usmjerenja, osnovana u Zagrebu 17. srpnja 1919. sjedinjenjem Starčevićeve stranke prava i Napredne demokratske stranke.
Osnivačkoj skupštini HZ nazočili su predstavnici svih dijelova banske Hrvatske (Dalmacija se uključila kasnije) te brojni predstavnici BiH iz Sarajeva, Mostara, Bugojna, Tuzle, Banje Luke, Travnika, Ljubuškog i dr. Hrvatskoj je zajednici pristupila brojna grupa građanskih intelektualaca.: dr Fran Barac, dr Mate Drinković, dr Albert Bazala, dr Fran Potočnjak, Kerubin Šegvić i ini.[1] HZ-u se pridružila i Hrvatska težačka stranka iz Bosne u kojoj se ističu dr Jozo Sunarić, dr Juraj Šutej, fra Didak Buntić, dr Bariša Smoljan i ostali.[1] Jedan od idejnih osnivača HZ bio je i dr. Ante Trumbić, ali on je formalno ušao u HZ tek jeseni 1924. godine.[1]
U Privremenome narodnom predstavništvu u Beogradu 1919. godine predstavnici Napredne demokratske stranke i Starčevićeve stranke prava zajedno su osnovali Narodni klub. Zalagali su se za parlamentarnu monarhiju te narodno i državno jedinstvo, ali s pokrajinskom autonomijom. Od osnutka Hrvatske zajednice zalažu se za federalizam. Vođe su bili Ivan Lorković, Ante Pavelić st., Matko Laginja, Đuro Šurmin, Mate Drinković, Ivan Peršić i Ladislav Polić. Hrvatska zajednica kao politički predstavnik Hrvata u Privremenome narodnom predstavništvu (1919. – 1920.) predstavlja hrvatske intelektualce i bogatije građanstvo. Na izborima za Ustavotvornu skupštinu (1920.) osvaja četiri zastupnička mandata. Sudjeluje u stvaranju Hrvatskog bloka s HRSS-om i HSP-om 1921. i prihvaća republikanski program Stjepana Radića te ne pristaje na politički zaokret HSS-a 1925. God. 1926. prestaje s djelovanjem te njezini članovi i skupina disidenata iz HSS-a osnivaju Hrvatsku federalističku seljačku stranku, pod vodstvom Ivana Lorkovića i Ante Trumbića.
Hrvatska zajednica je imala i svoje dnevne listove, kao što je bio osječki Hrvatski list te tjednike kao što je Prijatelj naroda.
Stranka je postigla neke uspjehe. Dala je gradonačelnika u Karlovcu Stjepana Zagorca u razdoblju 1923. - 1924. godine.[2]
Hrvatska zajednica ponovno je osnovana/obnovljena 17. srpnja 2013. u Vukovaru. Smatra se da je novoosnovana Hrvatska zajednica pravna sljednica Hrvatske zajednice iz 1919. godine. Aktualni predsjednik suvremene Hrvatske zajednice je Tin Beljo.
Literatura
1. Dr. Ivo Perić: Hrvatska i svijet u XX. stoljeću, Zagreb, 1995.
2. Opća i nacionalna enciklopedija, Zagreb 2005. – 2007.
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Nikola Debelić: Zaboravljena 90-ta obljetnica osnivanja stranačke koalicije 'Hrvatska zajednica', Hrvatsko slovo/HKV, 13. listopada 2009.
- ↑ Zlatko Matijević: Koprivnički župnik Stjepan Zagorac i reformni pokret nižega rimokatoličkog klera u Hrvatskoj (1920.), Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja, sv.4 br.7 lipanj 2005.