Petrolej (srednjovj. lat. petroleum < lat. petrae oleum: ulje iz stijene) je tekuća prirodna smjesa kapljevitih ugljikovodika koja se dobiva frakcijskom destilacijom nafte. Sadrži C5 i C6 ugljikovodike.
Petrolej (točnije petroleter /petrol[ej] + eter/) je povijesni naziv za naftu.
Laki petrolej koji služi kao gorivo za avionske motore naziva se kerozinom.
Gasolin je vrsta petroleja,[nedostaje izvor] to je najlakši benzin, specifične težine 0,645 – 0,665; uglavnom pentan i heksan.
Osobine i uporaba
Petrolej se destilira pri temperaturama 175 - 325 °C, pa se po svojstvima nalazi između benzina i dizelskog goriva (plinsko ulje). Vrelište mu je od 35 - 74 °C, pa je lako zapaljiv.
Prije se koristio kao jedino gorivo za rasvjetne svjetiljke, također i za grijanje i pogon vozila. Koristi se kao otapalo za masti i smole.
Nedovršeni članak Petrolej koji govori o tehnologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
Izvor
- http://glossary.periodni.com/glosar.php?hr=petroleter
- * Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1, str. 625.