Sankt Pölten
| Sveti Hipolit | |
|---|---|
| Sankt Pölten | |
| Datoteka:Aerial photograph of St. Pölten (9257367550).jpg Panorama (2013.) | |
| Država | Datoteka:Flag of Austria.svg Austrija |
| Savezna država | Datoteka:Flag of Lower Austria (state).svg Donja Austrija |
| Kotar | statutarni grad; administrativni centar kotara Sankt Pölten-Land |
| Nazvan po | Hipolit Rimski |
| Stanovništvo (2016.) | |
| • Entitet | 53.445[1] |
| Stranica | http://www.st-poelten.gv.at/ |
| Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value). | |
.jpg){kind=link}
.svg){kind=link}
Sankt Pölten ili St. Pölten (hrv. Sveti Hipolit, skraćeno Sv. Hipolit) je statutarni grad u Austriji i glavni grad savezne države Donje Austrije. U gradu živi 53.445 stanovnika.[1]
Geografske karakteristike
Sankt Pölten leži na obalama rijeke Traisen, 60 kilometara zapadno od Beča, između padina Alpa i Dunava.[2]
Povijest
Već u neolitu nastaju prva naselja na mjestu današnjeg Sv. Hipolita. U rimsko doba postoji grad Aelija Ketijum (lat. Aelia Cetium) koji se broji u glavna naselja rimske provincije Norik. Propadanjem rimskog carstva i Aelija Ketijum gubi svoje značenje i dalje se ne nalazi u pisanim izvorima. Tek 799. godine spominje se naselje Trajsma.
Oko 771. godine osnovan je benediktinski samostan posvećen svetom Hipolitu, po kojim je kasnije i naselje dobilo ime. Godine 1050. naselje dobiva pravo trgovišta, oko 1159. godine i pravo grada. U 13. stoljeću grad se širi i dobiva bedeme. Ugarski kralj Matija Korvin zauzima grad koji mu služi kao jedno od glavnih uporišta za svoju kratku vladavinu nad Austrijom. Nakon što su Habsburgovci obnovili svoju vladavinu u Austriji, Sv. Hipolitu se ponovo daju gradska prava pri čemu dobiva veće povlastice.
U doba ratova s Turcima, gradski bedemi Sv. Hipolita uspješno odbijaju turske napade 1529. i 1683. godine. Poslije 1560. godine, s reformacijom, glavni dio stanovnika postaje protestantske vjeroispovijedi. Nakon 1573. godine slijedi protureformacija i rimokatolička obnova završena je oko 1623. godine. U 17. i 18. stoljeću grad doživljava barokni procvat i dobiva svoj povijesni izgled. Napoleon zauzima 1805. godine Sv. Hipolit i francuski vojnici ostaju u gradu sljedeće tri godine.
S gradnjom zapadne željeznice (Westbahn) 1858. godine Sveti Hipolit polako se razvijao u industrijski grad. Poslije 1903. godine nastaju prva velika poduzeća. Grad postaje veći i 1922. godine postaje tzv. statutarni grad, tj. sa zasebnim gradskim pravom. U Drugom svjetskom ratu skoro polovica grada bila je uništena. Obnova grada završena je 1955., a 1972. godine Sveti Hipolit je prešao granicu od 50.000 stanovnika.
Demografije
Po procijeni iz 2016. godine, u gradu je živjelo 53.445 stanovnika.[3] Prije više od jednog stoljeća, grad je imao 20.000 stanovnika. U prvoj polovini 20. stoljeća grad je brzo porastao tako da je do 1970-ih godina prešao 50.000 stanovnika. Posljednjih desetljeća grad demografski sporije raste, jer su se tijekom ovih vremena razvila predgrađa.
Stanovništvo kroz povijest
<timeline> Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1)
ImageSize = width:1000 height:400 PlotArea = left:50 bottom:40 top:20 right:20 DateFormat = x.y Period = from:0 till:55000 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = late ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:5000 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:1000 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
PlotData=
color:skyblue width:40 shift:(-20,-15) fontsize:M anchor:till bar:1391. from:0 till: 3500 text:_3500 bar:1499. from:0 till: 3600 text:_3600 bar:1797. from:0 till: 3891 text:_3891 bar:1812. from:0 till: 4283 text:_4283 bar:1848. from:0 till: 4540 text:_4540 bar:1869. from:0 till:14470 text:14.470 bar:1880. from:0 till:16963 text:16.963 bar:1890. from:0 till:19184 text:19.184 bar:1900. from:0 till:24507 text:24.507 bar:1910. from:0 till:35648 text:35.648 bar:1923. from:0 till:40574 text:40.574 bar:1934. from:0 till:46304 text:46.304 bar:1939. from:0 till:48583 text:48.583 bar:1951. from:0 till:44005 text:44.005 bar:1961. from:0 till:46520 text:46.520 bar:1971. from:0 till:49664 text:49.664 bar:1981. from:0 till:50419 text:50.419 bar:1991. from:0 till:50026 text:50.026 bar:2001. from:0 till:49121 text:49.121 bar:2011. from:0 till:51956 text:51.956 bar:2016. from:0 till:53445 text:53.445
TextData=
fontsize:M pos:(40,20) text:"Izvor: Statistik Austria"
</timeline>
Znamenitosti i kultura
Povijesno središte grada prepuno je vrijednih građevina, od kojih valja istaknuti katedralu, koja je izvorno bila samostanska crkva i renesansnu gradsku vijećnicu, koja je restaurirana u 18. stoljeću. Zatim samostan Institut der Englischen Fraulein i crkvu Prandtauer, djela lokalnog arhitekta Jakoba Prandtauera (1660. – 1726.), Biskupsku palaču (1636. – 1653.), franjevačku crkvu (1757. – 1768.) i augustinski samostan u obližnjem Herzogenburgu.[2]
Privreda i transport
Sankt Pölten je jedan od važnijih austrijskih željezničkih čvorišta i trgovački centar svoje neposredne okolice.[2]
Politika
Gradonačelnik je Matthias Stadler (SPÖ).
Galerija
-
Centar grada
-
Katedrala
-
Landhaus
-
Festspielhaus
-
Toranj "Klangturm"
Izvori
Vanjske poveznice
