Sapun
Sapun je anionski tenzid koji se koristi za pranje i čišćenje (najčešće ruku). Nalazi se u krutom agregatnom stanju ili u obliku viskozne tekućine. Sapun se sastoji od natrijevih ili kalijevi soli viših masnih kiselina. Nastaje reakcijom masnoća s jakim lužinama u procesu saponifikacije. Masti se hidraliziraju, te nastaje miješavina alkalijskih soli masnih kiselina (sirovi sapun) i glicerol. U takav sapun se tipično dodaju drugi sastojci, poput boja i mirisa, kako bi se učinio privlačnijim. Danas se sapun često zamjenjuje raznim drugim sredstvima za čiščenje.
Zbog polarne građe imaju sposobnost uklanjanja masnoća. Duguljasta polarna molekula sapuna se jednim krajem lako pripija uz molekulu vode (taj dio se naziva hidrofilnim dijelom), a suprotnim dijelom bježi od vode (to je hidrofobni dio). U vodenoj otopini molekule sapuna se usmjeravaju tako da se hidrofobni dio usmjeri prema molekuli masnoće, ako je prisutna, i time izbjegne blizinu molekula vode. Kada se zrnce (ili kapljica) masnoće potpuno okruži molekulama sapuna nastaju kuglaste nakupine masnoća zvane micele, na čijem vanjskom dijelu su izloženi hidrofilni krajevi molekula sapuna. Kako se ti krajevi rado pripijaju uz vodu, takva nakupina je plovna i tijekom pranja će lako otploviti niz struju vode. Sapuni su površinski aktivne tvari (smanjuju površinsku napetost).
Vrste sapuna
Prema kemijskom sastavu i uporabi razlikuje se više vrsta sapuna.
- Natrijev (tvrdi) sapun je natrijeva sol masnih kiselina.Dobiva se kuhanjem masti s natrijevom lužinom (NaOH) ili sodom(Na2CO3).Koristi se za pranje u domaćinstvu.
- Kalijev (meki) sapun je kalijeva sol masnih kiselina. Dobiva se kuhanjem masti s kalijevom lužinom (KOH) i bez isoljavanja.Koristi se u tekstilnoj industriji za pranje vune.