Wikipedija:Pravopisna pitanja/Arhiv 5

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!

ćirilica

Kako se pišu imena iz jezika koje koriste ćirilicu?

Na latinici... ne znam što te zanima. Malo preciziraj pitanje. --Zmaj 13:30, 31 kolovoza 2005 (CEST)

Za slavenske jezike primjenjuje se transkripcija u hrvatska slova uobičajenim pravilima navedenim u pravopisima B-F-M i (opširnije) AnSilu, a za neslavenske koji imaju službenu latiničnu transliteraciju koristi se službena. Za ostale jezike možeš slijediti neku čestu latiničnu verziju (recimo, englesku), a možeš i prilagoditi hrvatskom. Ako se neka inačica udomaćila u medijima, koristiš tu inačicu. --Elephantus (razgovor) 15:44, 31 kolovoza 2005 (CEST)

je li ili da li

Uvijek "je li". Možda postoji par primjera gdje se mora staviti "da li", ali u načelu stavljaj "je li" gdje god možeš. --Zmaj 13:30, 31 kolovoza 2005 (CEST)

Biblioteka ili knjižnica

Lijep pozdrav svima ! Koja od ove dvije navedene rijeci je vise hrvatska - biblioteka ili knjiznica? Biblioteka se moze naci u sljedecim jezicima: hrvatskom, ruskom, srpskom, i poljskom jeziku. Hvala

Knjižnica je hrvatskija, naravno. Čak su i NSB preimenovali u NSK. --Zmaj 14:07, 1 rujna 2005 (CEST)

bibliju bi trebalo prevesti u knjizbija...

Ne bi, jer "biblioteka" i dalje znači "serija knjiga istog izdavača". :-) --Elephantus (razgovor) 20:57, 6. listopada 2005. (CEST)

Ovo (knjizbija) mogu shvatiti samo kao šalu, makar neuspjelu... Riječ Biblija dolazi od τα βιβλια, tj. knjige - a biblioteka od bibliotheke - ormar za knjige (u proširenom značenju knjižnica ili serija knjiga istog izdavača). Dakle značenja obje riječi nisu identična, nego se djelomično poklapaju. Kako je riječ knjiga slavenskog porijekla, a biblos grčkog, normalno je da više koristimo slavensku riječ, po istom načelu ručnik - peškir, gdje ručnik dolazi od ruka, a peškir od turskog peskir - pamučna ili lanena kvadratična tkanina, i naravno prije ćemo koristiti slavensku riječ nego tuđicu. SpeedyGonsales 21:24, 6. listopada 2005. (CEST)

Dobro, nismo baš ni Slovenci pa da baš svaku tuđicu zamjenjujemo riječju sa slavenskim korijenom, ali nismo ni predaleko. :-) --Elephantus (razgovor) 21:33, 6. listopada 2005. (CEST)

hrvanje ili rvanje

Hrvanje. Pa prema tome i: hrvač, hrvački klub, hrvački zahvat... Kubura 15:13, 12. listopada 2005. (CEST)

Internet i/ili internet

Koja je vrijedeća preporuka za pisanje rječice koja označava međunarodnu mrežu? Navodno postoji razlika ukoliko se piše različitim slovima (internet=samo tehnički pojam; Internet=sadržajno informacijsko sociološki fenomen) Hvala! D.(V)

Upravo tako. Tehnički pojmovi internet, intranet i ekstranet pišu se malim slovima (u hrvatskom jeziku imenice se ne pišu velikim početnim slovom), no kad želimo istaknuti da ne mislimo na "mrežu svih mreža" kao skup računala, nego kao fenomen koji je omogućio trenutnu komunikaciju ljudi po cijelom globusu (sociološki), te količinu informacija dostupnu (sadržajno informacijski), tada je uobičajeno riječ Internet pisati velikim slovom.

Dakle:

Kako se spojiti na internet?
Usporedba primitivnog i Internet - društva
SpeedyGonsales 16:53, 13. rujna 2005. (CEST)

Pisanje velikog početnog slova

Kako pišemo nazive crkava: Crkva sv. Ane ili crkva sv. Ane? Čini mi se kako bi se trebalo pisati kao u prvom primjeru (po uzoru na pisanje naziva za građevine), ali svagdje nalazim napisano kao u drugom primjeru (crkva sv. Ane, crkva sv. Antuna Padovanskog i sl.). Hvala!

Pogledaj u Arhiv 1, pod naslovom "Problem crkve". Tamo je dano detaljno objašnjenje. --Zmaj 12:33, 5. listopada 2005. (CEST)

Pozdraviti sa bog ili bok

Zanima me je li svejedno pozraviti sa bok ili bog??

Svejedno je. Ipak, čini se da bok uzima sve više maha. --Zmaj 12:34, 5. listopada 2005. (CEST)

Pozdrav i odzdrav: "bok" ili "bog" Zagreb je bio dugo godina grad unutar Austrije, zatim Austro-Ugarske. Tijekom vremena doselile su se austrijske upravne, vojne i djelomično industrijske strukture, a s njima i utjecaj austrijske (u ophođenju teatralnije) verzije njemačkog jezika. Građanski trgovci prema svojim mušterijama preuzimaju arhaični austrijski pozdrav Mein Buecken, iskvarena verzija austrijskog njemačkog koja se u Zagrebu čitala kao MAJN BOKN, ili MOJ NAKLON. Tijekom vremena paralelno su se razvijale obje verzije tog pozdrava, ali i odzdrava. Tako da se pojavljuje i skraćena verzija BOKN ili NAKLON, a u susretu sa skidanjem šešira. Od tog skraćenog BOKN nastao je tipično zagrebački pozdrav BOK, sa kratkim o ili ponekad dvostrukim o. Te su se obje verzije mogle još čuti kod trgovaca pedesetih godina (kao i obraćanje mladicima sa npr. "mladi gospon" i sl.) ali se kasnije "moj naklon" polako gubi pod utjecajem pridošlica s raznih strana i gubljenjem građanskog obilježja samog grada usred burnog miješanja stanovništva. Pozdrav i odzdrav "bok" ne postoji stoga u Rijeci, Splitu pa niti u Osijeku. Tamo su neki drugi utjecaji bili dominantniji pa odatle tamo "cao", "adio" i sl. Pridošlice u Zagreb, pogotovo u zadnjih 20 godina zatekli su pozdrav BOK. Kako često dolaze iz drugih provincijskih kultura, veza s arhaičnim austrijsko-njemačkim pozdravom kod njih nije postojala. Uz to vremena su bila da se ističe hrvatstvo i pripadnost jednoj crkvi. Pa su počeli koristiti izraz "bog", koji nikakve veze nema s pozdravom "bok". Spominjanje Boga u Zagrebu se koristio kao odzdrav na rastanku u obliku "s Bogom", kasnije "zbogom", kojim želimo nekome da ga na putu Bog čuva. Recimo pozdrav s vjeronauka je bio "hvaljen Isus" a odzdrav "na vijeke". Javlja se i verzija "Bog daj", koja isto nema veze s "bok". A iz razloga straha, da se ne spočitava vezanost za srpski jezik, izbjegava se hrvatski pozdrav i odzdrav "ZDRAVO" jer je to "kao srpski". A nije! Jer i najljepša hrvatska molitva počinje sa "zdravo".

nominativ ,dativ ,akuzativ ,,,,itd koja su njihova znacenja

Nominativ,genitiv,dativ,akuzativ,instrumental,lokativ i vokativ ,sta je njihovo znacenje u gramatici

To su padeži. --Ante Perkovic

Svaki padež u hrvatskom ima veći broj "značenja", pogledaj recimo [1]. --Elephantus (razgovor) 10:32, 25. rujna 2005. (CEST)

Četvorni/kvadratni

Četvorni metar ili kvadratni metar?

Hrvatskije je četvorni. Hrvatski naziv za kvadrat je "četvorina". Kad već pitaš za jedinice, hrvatskiji naziv za m³ je prostorni metar (pored kubni). Kubura 15:16, 12. listopada 2005. (CEST)

postotak - postoci - postotci

Pozdrav svim jezikoljupcima. Mnogošto se u mom životu promijenilo, no danas se pitam je li ispravno reći kako je nešto u "postocima" ili "postotcima". Učili su me ono prvo, no danas više ne znam tko je pismen a tko nepismen? Molim odgovor i unaprijed zahvaljujem

Postotci. Vidi pravopisna pravila. Riječi sa završetcima na -tak, -tac, -dak, -dac zadržavaju "t" i "d" u množini (podatci, hitci, zadci, mladci), osim tri izuzetka: otac/oci, sudac/suci, svetac/sveci. Mir Harven 14:58, 12. listopada 2005. (CEST)

I postoci i postotci. :-) "u oblicima trosložnih i višesložnih imenica na -dac -dak, -tac, -tak lakše je raspoznati značenje pa se dopušta dvostruki način bilježenja, kao N. mn. dvorodci i dvoroci (prema N jd. dvorodak" - B-F-M 201 a) --Elephantus (razgovor) 15:04, 12. listopada 2005. (CEST)

Hm..ne bih rekao da si u pravu. Imam B-F-M, i tamo nema nikakve opaske o slogovima. Možda se radi o nekim kompromisima u pojedinim izdanjima, ali pravilo je kristalno jasno: "t" i "d" uvijek ostaju osim u tri slučaja: sudac, otac, svetac. Naravno-praksa u glasilima je drugo pitanje, kao i nesigurnost u Anić-Siliću. No, B-F-M, od 5. izdanja nadalje (plus školski pravopis, B-H-M) kristalno je jasan. Mir Harven 15:15, 12. listopada 2005. (CEST)

Evo, moj je crno-žuti iz '96., četvrto izdanje. Mislim da su kasnija izdanja otišla predaleko "u šumu" da bi bila od koristi ljudima koji jednostavno žele provjeriti je li nešto ispravno, jer upućuju na rijetko korištene oblike, a zanemaruju česte. Jedan jugounitaristički pop pjevač je jednom davno rekao "Ako želiš da mijenjaš ljude, ne odmeći se..." :-) --Elephantus (razgovor) 15:30, 12. listopada 2005. (CEST)

To ti nije dobar argument, Elephantus. Ako školski pravopis nešto kaže, to automatski znači da će cijela iduća generacija tako govoriti. Može to nekome biti antipatično (ne znam hoću li ikada pisati postotci), ali tako je to. --Zmaj 15:33, 12. listopada 2005. (CEST)

Problem je u tome što u odsutnosti nekakvog vanjskog pritiska ljudi po inerciji pišu i čitaju onakvim pravopisom kakav znaju. E sad, prelazak na novi pravopis je rizičan jer u uvjetima konkurencije možeš izgubiti dio publike (koju uvijek u većini čine oni naviknuti na staro) samo zbog inzistiranja na novom pravopisu. A to sebi danas malo tko može dopustiti, osim ako se ne radi o zajedničkoj odluci svih izdavača i medija, što je opet malo vjerojatno. Nezgodna je ta demokracija u pitanjima pravopisa :-) --Elephantus (razgovor) 15:41, 12. listopada 2005. (CEST)

Miješaju se ovdje kruške i jabuke.

1. 4. izdanje je važeće, ali ono je nekoherentno zbog dvostrukosti. Ja imam 6. iz 2002., a školski je iz 2005.

2. pravogovor i pravopis nemaju veze. Nitko neće govoriti postoTci, kao što ne govori hrvaTSKi.

3. novine su jedno, no, službena izdanja središnjih institucija drugo, i uz to-relevantno. Većina (ne svi, i ne u cijelosti) institucija tiska po B-F-M (najočitiji je primjer Hrvatska enciklopedija), pa će to, siguran sam, prijeći i u tisak. Dovoljno je pogledati izdanja Akademije iz 1900. i ondašnjega tiska, pa da se vidi tko je izgurao. Mir Harven 16:56, 12. listopada 2005. (CEST)

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!