Zaporižžja

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 130596 od 16. rujna 2021. u 00:26 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje

Zaporožje,[1] Zaporižžja[2] (ukr. Запоріжжя, rus.: Запорожье) je grad u jugoistočnoj Ukrajini, središte Zaporiške oblasti. U 15. stoljeću na istom mjestu je formirano vojno i političko središte tek pridošlih Zaporoških kozaka, a po gradu Zaporižžja imenovana je Zaporoška Republika nastala sredinom 17. stoljeća. Nakon rušenja tog kozačkog središta poznatijeg kao Zaporoška Sič, grad do 1921. nosi ime Aleksandrovsk.[2]

Grad Zaporižžja je jedno od većih industrijskih središta u Ukrajini i istočnoj Europi. U gradu su posebno poznati Hidroelektrana DniproGes koja je u prethodnom razdoblju krasila sovjetske razglednice prikazivajući industrijsku i energetsku snagu Sovjetskog Saveza. Grad je također poznat po tvornici Auto ZAZ za proizvodnju automobila Zaporožac, i možda još poznatiji po tvornici Motor Sič za proizvodnju zrakoplovnih i helikopterskih mehaničkih mašina.

Povijest

Arheološki nalazi pokazuju da su na području grada Zaporižžja prije 2 do 3 tisuće godina živjeli nomadski narod Skiti. Od 15. do 18. stoljeća ovo mjesto je poznato kao "Zaporoška Sič" odnosno vojno i političko središte ukrajinskih kozaka. Godine 1770. ruska vlada osnovala je na istom dnjeparskom mjestu novu tvrđavu i nazvala ju Aleksandrovsk. Do početka 20. stoljeća Aleksandrovsk je bio mali grad. Grad je nosio ime Aleksandrovsk sve do 1921. godine kada je promijenjeno ime u Zaporižžje. Tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, u gradu je bio osnovan logor za zarobljenike.

Aleksandrovsk u 19. stoljeću

Godine 1789. Mennoniti iz Pruske prihvatili su poziv ruske carice Katarine II. Velike i naselili koloniju Horticja, sjeverozapadno od otoka Horticja. Mennoniti su u vlasništvu imali mlinove, u Aleksandrovsku grade tvornice, a kasnije njihovu imovinu prisvaja komunistička vlada. Nakon ruske revolucije mnogi Mennoniti su emigrirali, pobjegli kao izbjeglice, ili su deportirani. U gradu živi još nekoliko malih zajednica Mennonita, te su ostale očuvane neke njihove građevine[3]. U sovjetskom razdoblju grad Zaporižžja pretvoren je u jedno od najindustrijaliziranijih središta u Sovjetskom Savezu.

Ulica u Zaporižžju

Stanovništvo

Po službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je imao 817.900 stanovnika, dok je prema procjeni stanovništva iz 2009. godine imao 781.600 stanovnika.

Poznate osobe

Gradovi prijatelji

Šport

Vanjske poveznice

Izvor

  1. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66881 Hrvatska enciklopedija (LZMK), pristupljeno: 16. studenoga 2013.
  2. 2,0 2,1 http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43639
  3. Friesen, R. Building on the Past: Mennonite Architecture, Landscape and Settlements in Russia/Ukraine. Raduga Publications, 2004.

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Zaporožje